Vijesti iz Crkve

Korejske katoličke organizacije i udruge ne mogu govoriti u ime crkve o važnim javnim pitanjima – stoji u priopćenju za javnost koje je potpisao predsjednik Korejske biskupske konferencije. Iako su priznate od Svete Stolice i mjesne Crkve one ne predstavljaju crkvu kao takvu. Glavni tajnik biskupske konferencije je pojasnio kako se na taj način želi otkloniti pometnja između vjernika i javnoga mnijenja. Naime, nedavno su lokalni mediji pripisali Biskupskoj konferenciji političke sudove nekih katoličkih organizacija. Kako bi se ubuduće izbjeglo takvim zabunama crkvene će udruge i organizacije morati tražiti odobrenje za objavljivanje svojih izjava i poruka, a kad je riječ o privatnim izjavama onda će morati pojasniti kako govore u osobno ime.
U prvoj polovici veljače održano je 80. opće zasjedanje Kolumbijske biskupske konferencije. Predsjednik konferencije nadbiskup Luis August Castro Quiroga govorio je o programskim crtama Crkve u Kolumbiji: zalaganje za pomirbu Kolumbijaca i za mir. Za Crkvu nije mir samo obustava oružanih sukoba, nego je promicanje kulture solidarnosti i obnavljanje našega opredjeljenja za siromašne – istaknuo je nadbiskup. Osvanuvši se na stvarne probleme, govorio je o izbjeglicama, nagaznim minama, te drami pobačaja zbog čega se treba majkama pružiti duhovna i materijalna potpora, te u obitelji i institucijama promicati ispravan seksualni odgoj. Sve to zahtijeva snažniji pastoral obitelji i maloljetnika – kazao je nadbiskup. Govoreći o skorim izborima u Kolumbiji, kazao je kako katolici trebaju razlučivati između programa sukladnih vjeri i onih koji su joj suprotni. Zatim je izrazio zabrinutost što ne postoji zakon koji bi svima jamčio pravo na odgoj, rekavši također kako Ugovor o slobodnom tržištu sa Sjedinjenim Američkim Državama treba imati kao primarni cilj opće dobro svih, poglavito siromašnih i rubnih. Na koncu je nadbiskup istaknuo kako treba tražiti pozitivnu i srdačnu suradnju između Crkve i države; bolje koristiti obavijesna sredstva u pastoralu, podupirati sudjelovanje u pastoralnom djelovanju Crkve; učinkovito utjecati na nepravedne strukture koje stvaraju siromaštvo i marginalizaciju; svakodnevno i na svim razinama svjedočiti evanđelje te odbacivati svaki oblik fundamentalizma jer je oprečan katoličkoj vjeri – zaključio je nadbiskup.
U Abidjanu u Obli Bjelokosti, početkom veljače je održana opća skupština Biskupske konferencije francuskoga govornog područja zapadne Afrike. Radove je, u nazočnosti vladinoga izaslanstva, nadbiskupa Marija Cassarija, apostolskog nuncija, pedesetak nadbiskupa i biskupa, te predstavnika međunarodnih organizacija, otvorio kardinal Bernard Agré. Apostolski nuncij je pročitao poruku koju je kardinal Angelo Sodano, Papin državni tajnik, poslao u Papino ime. Sveti Otac poziva sudionike da budu pozorni na nazočnost i Kristovo djelovanje u životu svojih naroda. Sveti Otac ih hrabri da vode kršćane putom istinskoga zajedništva s Kristom i među njima kako bi postali tvorci pomirbe. Kardinal Agré, u pozdravnom govoru, je istaknuo kako su sudionici, unatoč teškom stanju na Obali Bjelokosti, očitovali, svojim dolaskom, solidarnost s ispaćenim stanovništvom. Ministar unutarnjih poslova kazao je pak kako, unatoč teškoćama, njegova zemlja ostaje zemlja prihvata i nade, te je poželio da Crkva pridonese izgradnji novoga tipa bjelokosnoga građanina. Tijekom zasjedanja pročitana je i poruka kardinala Crescenzija Sepea, pročelnika Zbora za evangelizaciju naroda.
Bilo je više katastrofa, ali manje žrtava zbog prirodnih nedaća u 2005. godini. Prošle godine je bilo 360 prirodnih katastrofa koje su prouzročile 91 tisuću žrtava, od čega je 80 tisuća nastradalo u potresu u Pakistanu, nasuprot 244.500 žrtava pretprošle godine, od koji je 226 tisuća poginulo u tsunamiju, stoji u izvješću Ujedinjenih naroda. Prema spomenutom izvješću udvostručio se broj poplava u odnosu na 2004. godinu kao i područja pogođenih sušom. Porastao je također broj oštećenih osoba u odnosu na pretprošlu godinu. Poplave i suša oštećuju brojne osobe, ali su po život manje opasne od potresa i uragana. Šteta od prošlogodišnjih prirodnih nepogoda procijenjena je na 159 milijarda dolara, od čega je sam uragan Katrina prouzročio 125 milijarda.