Spomen svetoga Ćirila i Metoda

Poznati su kao zaštitnici Europe i apostoli slavenskih naroda braća sveti Ćiril i Metod, čiji liturgijski spomen Crkva danas slavi. Živjeli su u devetom stoljeću, u doba bizantinizma, i donijeli Evanđelje među stanovništvo Istočne Europe, a njihova je zasluga izum ćiriličnoga pisma, te prijevoda i širenja Biblije na tom jeziku. Život na putovanju, veoma težak, između avantura i opasnosti dvojice ljudi ujedinjenih krvnom vezom, kršćanskom vjerom i sudbinom zacrtavanja novoga puta tamo gdje je tradicija već izgradila širok i utrt put. Sve je to i puno više od toga iza aureole i hijerarhijskog držanja kako su prikazani na slikama možda najslavnija dvojica svete braće katolištva, Ćirila i Metoda. Metod se rodio 825. godine u Solunu, Ćiril (svjetovno ime Konstantin) 827. Prvi je bio vješt upravitelj, brzo je postao poglavar jedne bizantinske provincije; drugi je u Carigradu završio visoke škole – gramatiku, retoriku, astronomiju i glazbu – što mu je jamčilo mjesto carskoga dostojanstvenika na kojemu se zahvalio. Povukao se u samostan na Bosporu, postao je đakon, nakon šest mjeseci imenovan profesorom svetih znanosti, te odlikovan titulom filozofa i poslan kako bi sa Saracenima raspravljao o Presvetome Trojstvu. Mještani su ga pokušali otrovati, ali je Ćiril preživio i to. U dobi od 35 godina, susreće Metoda na Azovskome moru s kojim započinje svoju prvu od brojnih misija. Kako bi mogli djelovati među slavenskim narodima izmislili su, po uzoru na grčko, novo pismo poznato kao glagoljica, odnosno ćirilica. Svake godine na liturgijski spomen svete braće jedan od četiri slavenska rimska zavoda organizira Ćirilo-metodsko rimsko slavlje. Ove je godine na redu Hrvatski papinski zavod svetoga Jeronima. Svečana koncelebrirana sveta Misa slavljena je u 18 sati i 30 minuta u bazilici svetoga Klementa, nedaleko rimskoga Koloseuma. Prigodnu propovijed je održao sveučilišni profesor dominikanac otac Stjepan Krasić.