Crkva i društvo

(13. veljače 2006. – RV) „Raspeti i napušteni Krist, lice Božje – Ljubav i put za čovječanstvo“ – tema je 30. duhovnog skupa biskupâ - prijatelja Pokreta fokolara, koji je započeo u subotu, 11. veljače 2006. godine u Castel Gandolfu. Na susretu, koji je potaknuo praški nadbiskup kardinal Miloslav Vlk i koji će završiti 17. veljače, posebice će se razmatrati enciklika „Bog je ljubav“. Sudionici će se usredotočiti ponajviše na raspetoga Isusa kao izvor i uzor ljubavi, ali bit će riječi i o boli zbog napuštenosti, koju je – kako je istaknula utemeljiteljica pokreta Chiara Lubich – tako teško shvatiti, iako je ona tako blizu suvremenome čovjeku. Među drugim temama na programu nalazi se i evangelizacija među mladima, suradnja među novim crkvenim pokretima, te mogućnosti duhovnoga ekumenizma.
Vjernost Bogu, čovjeku i Papi, to staro geslo maronitskoga vjerovanja odzvanjalo je u četvrtak, na liturgijski spomen svetoga Marona, monaha koji je od 345. do 425. godine živio u Siriji, okupljajući oko sebe skupinu vjernika koji su u sedmom stoljeću prozvani maroniti. Maronitski nadbiskup Paul Matar predsjedao je svečanoj Misi u crkvi svetoga Marona u Bejrutu, koju su prošlih dana oštetili i zapalili muslimanski fundamentalisti. Na Misi su uz libanonskoga Predsjednika i Premijera sudjelovali brojni politički uglednici i veleposlanici akreditirani u Libanonu. U homiliji je nadbiskup kritizirao one koji su htjeli uništiti temeljnu vrednotu Libanona, odnosno vrednotu suživota između muslimana i kršćana. Dobri Bog je od novih bolova i patnja poštedio Libanonce, koji su bili svjesni opasnosti i prevladali su izravnu štetu, jer kršćani vjeruju i vjerovat će u potrebu očuvanja fizionomije svoje zemlje – kazao je nadbiskup. Kardinal Nassrallah Sfeir, maronitski patrijarh, uputio je snažan apel „svim maronitima da poduzmu novi put istinske duhovnosti utemeljene na pomirbi, snošljivosti i uzajamnom praštanju“. Spomenuo je također događaje prošlih dana, koji su u raznim mjestima bogoštovlja, uključujući samostane u Bejrutu, prouzročili duhovnu i materijalnu štetu, te pozvao vlasti na budnost kako bi se izbjegle veće nesreće. U Siriji je također proslavljen liturgijski spomen svetoga Marona. Maronitski nadbiskup (Anis-Youssef Abi Aad) predvodio je svečano misno slavlje uz sudjelovanje vlasti i muslimanskih uglednika. U homiliji, podsjećajući na povijest maronita, „štovatelja slobode“ nadbiskup je govorio o stanju kršćana na Bliskom istoku, primoranih zbog političkih i gospodarskih problema napustiti zemlju svojih djedova. Nadbiskup je pozvao maronite u arapskome svijetu da razmisle o istinskom licu naroda dostojnoga povijesnog zvanja, kao Crkve-mosta koji spaja kršćanstvo s islamom. Na Cipru je također proslavljen spomen svetoga Marona. Nadbiskup Boutros Gemayel je u homiliji podsjetio na dramu maronita u turskom dijelu Cipra i pozvao slobodni svijet da nešto učini za njih.
Predsjednik Svjetske katoličke udruge za obavijesna sredstva osudio je objavljivanje satiričkih karikatura o Muhamedu. U službenom priopćenju u ime Udruge kazao je kako provokacija učinjena objavljivanjem karikatura ni u kojem slučaju ne opravdava nasilje i fanatizam jednoga dijela prosvjednika. Udruga će nastaviti zalaganje za obranu načela slobode izražavanja stoga poziva sve pridružene da podupiru demokratsku raspravu utemeljenu na uzajamnoj snošljivosti – stoji u priopćenju.
Mir i vjerska sloboda omogućili su obnovu crkvene strukture i razvoj njezinih djelatnosti u Kazahstanu – kazao je za agenciju Ucan nadbiskup Tomasz Peta, koji već 16 godina vodi Crkvu u Kazahstanu. Iz ostavljenih ruševina sovjetskoga ateizma u ovih šesnaest godina pratio sam postupni rast mjesne Crkve. Preporod je omogućen relativnom političkom stabilnošću i ozračjem dijaloga s većinskim muslimanskim stanovništvom. Međuvjerska konferencija održana u glavnom gradu 2002. godine pridonijela je dijalogu, a na poseban način i posjet Ivana Pavla II. 2001. godine. To je bio izvanredan događaj kad je Papa istaknuo važnu ulogu Kazahstana kao mosta između Istoka i Zapada – kazao je nadbiskup. Katolička Crkva u Kazahstanu ima oko 250 tisuća vjernika latinskoga i 7 tisuća istočnoga obreda. Država ima oko 15 milijuna stanovnika, 60% su muslimani i 30% pravoslavni. Sveta Stolica od 1992. godine s Kazahstanom održava diplomatske odnose.
U Kazahstanu su zakonom u civilni kalendar uvedena dva vjerska blagdana, riječ je o Božiću i o muslimanskom kurban bajramu. U Kazahstanu ima oko 17 milijuna stanovnika, od kojih je 30% kršćana. Država, koja se smatrala laičkom, nije dopuštala vjerske blagdane, konačno je popustila glasu naroda, jer kao laička država treba priznati vrednote uvriježene u stanovništvu. Vjerska sloboda je priznata Ustavom, iako je pod strogim državnim nadzorom. Kazahstanski islam nema fundamentalistička obilježja. Dijalog s kršćanima odvija se u pozitivnom ozračju, premda je cijelo srednjoazijsko područje pod utjecajem fundamentalizma uvezenog iz Afganistana i Pakistana.