Razum i vjera nisu u sukobu – kazao je papa Benedikt XVI. u petak, 10. veljače 2006.,
primivši u audijenciju stotinjak sudionikâ opće skupštine Zbora za nauk vjere. Za
Svetoga je Oca to bio poseban susret, tijekom kojega se s ganućem prisjetio više od
20 godina provedenih na čelu te ustanove čija je zadaća – kako je sam objasnio – promicati
i štititi nauk o vjeri i običajima u cijeloj Katoličkoj Crkvi. U životu Crkve vjera
ima bitnu važnost, jer je bitan Božji dar, Njegovo darivanje samoga sebe u Objavi,
a to je samodarivanje prihvaćeno u vjeri – kazao je Sveti Otac. Zbog toga Zbor za
nauk vjere treba podsjećati na središnji položaj katoličke vjere u njezinome istinskom
izrazu. Ako je istina o vjeri jednostavno i odlučno stavljena u središte kršćanskoga
života, ljudski život potiče i oživljava ljubav koja se ne zaustavlja i koja nema
granica. Ta se ljubav rađa iz susreta s Kristom u vjeri – istaknuo je nadalje Sveti
Otac. Isus je zvijezda vodilja ljudske slobode. Bez Njega ona gubi orijentaciju, jer
ne poznajući istinu, sloboda se izopači, osamljuje i svodi na neplodnu samovolju.
S Njime se istina ponovno pronalazi, prepoznaje se da je učinjena za dobro, te izražava
u milosrdnim djelima i ponašanju. Ništa ne uspijeva tako potaknuti ljudski razum prema
neistraženim obzorima kao što to može ljubav prema istini. Samo istina može obuzeti
pamet i učiniti ju radosnom – kazao je Papa te na koncu, osvrnuvši se na teme skupštine,
napomenuo kako Crkva prihvaća istinski napredak ljudske spoznaje, jer evangelizacija
zahtijeva također bavljenje obzorima i izazovima koje nameće suvremena spoznaja. Stoga
je od životne važnosti svako proučavanje koje je usmjereno na bolje poznavanje istinâ
koje je otkrio razum, u sigurnosti da nema nikakvoga sukoba između razuma i vjere.
Ne trebamo se bojati suočiti se s tim izazovom, jer Isus Krist je Gospodar svega stvorenoga
i cijele povijesti – istaknuo je na koncu Sveti Otac.