Prosvjed muslimanskoga svijeta

Oštre rasprave u muslimanskim zemljama, snažni prosvjedi vlada, političke odmazde, trgovinski bojkot, prijetnje fanatika, izazvale su karikature Muhameda objavljene 30. rujna u danskom dnevniku i preuzete u jednom norveškom časopisu. Brojni europski dnevnici su upravo ovih dana preuzeli i objavili uvredljive karikature, neke doista pretjerane gdje je Muhamed prikazan s turbanom u obliku bombe na glavi. Unatoč isprici glavnoga urednika danskog dnevnika: ove karikature – napisao je – ne krše danske zakone, ali su bez pogovora uvrijedile brojne muslimane – danska Vlada je odbila u ime slobode izražavanja osuditi to što se dogodilo. Brojne su muslimanske zemlje zatražile zadovoljštinu po cijenu odmazde, a napadnuto je predstavništvo Europske unije u Palestini, dok su Danci pozvani da napuste te teritorije. Arapska liga i Udruga muslimanskih konferencija namjeravaju zatražiti od Ujedinjenih naroda usvajanje rezolucije protiv napada na vjeru. Brojne su muslimanske udruge i ekstremističke organizacije zatražile bojkot zapadnih proizvoda. To je znakovit slučaj ako većina muslimanskih zemalja niječe pravo onoga tko se u demokraciji služi satirom, čak griješeći i moleći ispriku kad je zlorabio slobodu izražavanja i povrijedio vjerski osjećaj drugih.
U muslimanskome svijetu, u međuvremenu, ne popuštaju napetosti i ne prestaju polemike. U nekim su slučajevima prosvjedi bili pravo nasilje – u Jakarti je, primjerice nekoliko stotinâ prosvjednikâ upalo u dansko Veleposlanstvo u Indoneziji, dok su u Iraku spaljivane danske zastave, kao i različiti danski proizvodi. Osvrnuvši se na te događaje, te na moguće pogoršanje u odnosima između Zapada i Islama, Younis Tawfik, irački novinar i spisatelj, napomenuo je kako je prosvjedovati legitimno kao što je legitimno zahtijevati vlastitu slobodu. Zbog toga je opravdano pravo muslimana na prosvjede, ali na najmirniji mogući način, dok se na Zapadu ističe pravo na slobodu, te ju stoga valja obraniti – kazao je te primijetio kako muslimani griješe kada prosvjede dovode do nasilja, a i kada ne daju prostora drugima za potpuno ispovijedanje vlastite vjere. Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Kofi Annan 3. veljače 2006. pak naglasio kako bi se pravom na slobodu tiska trebalo uvijek koristiti u potpunome poštovanju različitih religijâ i vjeroispovijestî, dok je danski premijer Rasmussen napomenuo kako se u zemlji u kojoj država nema nikakvoga nadzora nad slobodom tiska, nije moguće ispričati. Prof. Giuseppe Laras, bivši milanski glavni rabin, kazao je, komentirajući ove događaje,u razgovoru za Vatikanski radio, kako valja imati jaki osjećaj poštovanja za vjeru drugih, za njihove vjerske znakove i njihovu vjersku osjetljivost, i to vodeći računa da je u muslimanskome svijetu ta osjetljivost posebna. Izražavamo žaljenje zbog nepoštovanja izraženoga prema islamskome proroku, i molimo se zajedno s braćom muslimanima, kako bi Božja ljubav prevladala u svijetu – stoji u zajedničkome priopćenju ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I. i drugih poglavara kršćanskih zajednica u Turskoj. Solidarnost je, u razgovoru za Vatikanski radio, izrazio i msgr. Aldo Giordano, tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija, koji je posebice naglasio kako se vidi da imamo različite kulturne korijene i izvore, pa bi stoga odgovor mogao biti u većoj solidarnosti. S druge strane, mi bismo kao kršćani željeli također pozvati da se ne insistira previše na ovakvim slučajevima. To jesu bolne stvari, ali Bog je veći od svega što proživljavamo u povijesti, i mislim da se Bog, na koncu, smije tim stvarima; stoga bismo si mi trebali malo pomoći kako bismo ih nadvladali, a ne uvećali. Od ovakvih situacija ne valja raditi prigodu za sukob civilizacijâ, jer Bog od nas sigurno očekuje da radimo za bratstvo, solidarnost i mir … Recimo, dakle, da bismo trebali biti sposobni preoblikovati uvrjede u prigodu za veću solidarnost. Trebamo iskoristiti ovu prigodu, a ne učiniti od nje trenutak uništavanja – kazao je msgr. Giordano.