Opustinjavanje je jedan od procesâ propadanja okoliša koji najviše zabrinjava, a koji
prijeti zdravlju i životnim uvjetima više od milijardu ljudi – ovim je riječima u
svibnju prošle godine Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, izvijestio o odluci
Skupštine Organizacije ujedinjenih naroda da 2006. godinu proglasi Međunarodnom godinom
pustinjâ i opustinjavanja. Opisana kao proces „oštećenja obradivoga zemljišta“, ta
pojava danas pogađa 41% tla, uzrokujući u zemljoradnji gubitak od 42 milijarde dolara.
Pojašnjavajući pojam opustinjavanja, prof. Giampiero Maracchi, ravnatelj Biometeorološkoga
instituta pri talijanskome Nacionalnom centru za istraživanja u Firenci, primijetio
je kako se, kada se govori o toj pojavi, odmah pomišlja na pustinju. Postoje pustinje
nastale zbog klimatskih obilježja; međutim, postoji i oštećenje zemljišta pri kojemu
tlo nema više proizvodnih sposobnosti u smislu zemljoradničke proizvodnje, a ni šumske.
I to je jedan oblik pustinje, danas možda najčešći, jer je rezultat dvaju čimbenika
– lošega korištenja zemljišta ili čak njegova napuštanja, te klimatskih promjena –
upozorio je prof. Maracchi, te istaknuo da je, kako bi se suzbila ta pojava, nužna
radikalna promjena odnosa prema okolišu, odnosno, okoliš bismo trebali smatrati svojim
domom.