O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran

Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za obitelj krčki biskup Valter Župan objavio je 28. siječnja Izjavu povodom uvođenja zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u školski sustav Republike Hrvatske. Budući da je njegov sastavni dio i spolni odgoj, predsjednik Vijeća HBK za obitelj želio je sa stanovišta kršćanske antropologije iznijeti načela koja se tiču svih, a poglavito mladih, roditelja i odgojitelja. Izjava odmah na početku ističe kako svaki vidik odgoja, pa tako i spolni, po svojoj naravi zahvaća cjelovitu osobu i sve segmente osobnosti, što znači da ne postoji spolnost kao samosvojna stvarnost, otkinuta od osobe, već – naprotiv – postoji samo osoba koja je obdarena spolnošću. Ozbiljno i znanstveno informiranje o anatomiji i fiziologiji ljudskoga tijela, kao i higijensko-zdravstveni pristup, u ovoj su stvari neophodno potrebni, ali se spolni odgoj ne može svesti samo na to. Naime, svaki odgojni plan u ovoj stvari dobiva smisao samo pod vidikom odgoja za ljubav. Tek u ljubavi koja je shvaćena kao susret dviju osoba – muškarca i žene – ljudska spolnost nalazi svoj temeljni smisao – ističe se među ostalim u dokumentu. Na kraju Izjave upozorava se kako iskustvo pokazuje da svaki “spolni odgoj” ne promiče vrednote istinske ljudske osobnosti, te se stoga zaključuje kako je čas “odgovornosti za svakoga” te kako “nitko nema pravo nekritički se odnositi prema ovome pitanju”.
Na prošlotjednoj proslavi Dana Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, koji se svake godine obilježava 27. siječnja, na blagdan sv. Save, nazočilo je i izaslanstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je nastavljena dugogodišnja praksa uzajamnoga pohađanja prigodom danâ fakultetâ. Izaslanstvo zagrebačkoga KBF-a predvodio je dr. Tonči Matulić, prodekan za znanost, koji je uz svoju čestitku domaćinima istaknuo pozvanost obaju teoloških fakulteta na razvijanje teološke znanosti, izrazivši ujedno otvorenost KBF-a za suradnju. Uz brojne uzvanike, na proslavi su bili nazočni i apostolski nuncij Svete Stolice u Srbiji i Crnoj Gori nadbiskup Eugenio Sbarbaro te predstavnici Beogradske nadbiskupije.
U Nadbiskupskome sjemeništu u Splitu prošloga je ponedjeljka svečano obilježena 300. obljetnica otvaranja prve javne sjemenišne knjižnice, koja je po svome glavnom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću, od početka nazvana “Bibliotheca Pastritia”. Knjižnica je, dakle, otvorena 30. siječnja 1706. godine, a bila je prva javna knjižnica u gradu Splitu. Zahvaljujući svima koji su utkali sebe u tu časnu kulturnu znanstvenu ustanovu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić kazao je kako “nije slučajno da se prije 300 godina otvara javna knjižnica u gradu Splitu, gradu u kojemu se nalazi najstarija rukopisna knjiga-kodeks u Hrvatskoj – Splitski evanđelistar iz VII. stoljeća – te iz kojega potječe otac hrvatske književnosti Marko Marulić. Danas ova slavna biblioteka broji oko 50.000 knjiga, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka.