Crkva i društvo

Marokanski kralj Muhamed VI. potpisao je pomilovanje za 1059 zatvorenika. Ovu je odluku kralj donio – kako piše agencija Misna - istodobno s vjerskim blagdanom žrtvovanja janjeta, koji je zajedno sa 62. obljetnicom nezavisnosti, proslavljen 11. siječnja. Kao što je učinio u posljednje tri godine, kralj je jednome dijelu zatvorenika dao potpuno pomilovanje, a nekima djelomično. Od 2003. godine, kada je rođen njegov prvi sin i nasljednik, Muhamed VI. je oslobodio 47.988 zatvorenika, riješivši tako jednim dijelom jedno od najvećih problema u Maroku, a to je prenatrpanost zatvorâ. Nova je pomilovanja kralj Muhamed VI. podijelio samo dan nakon što je održao govor u kojemu je molio oprost za 40 godina kršenja ljudskih prava u svojoj zemlji, a na koje je prošloga mjeseca, u posebnome dokumentu, upozorilo Povjerenstvo za pomirenje i istinu.
Sjeveroistočni dio Kenije nedavno je pogodila velika suša, slijedom koje je kenijska Vlada proglasila izvanredno stanje. Tamošnji biskup i predsjednik Kenijske biskupske konferencije msgr. Cornelius Kipng'eno Arap Korir pohvalio je – kako prenosi agencija Fides - tu odluku, ali je istovremeno izrazio žaljenje zbog toga što je odluka donesena vrlo kasno. Utvrđeno je, naime, više od 40 smrtnih slučajeva uzrokovanih bijedom i bolestima vezanima uz neishranjenost. Zbog toga je biskup predložio Vladi da se višak kukuruza, utvrđen u nekim područjima zemlje, razdijeli u ona područja koja oskudijevaju. Prema podatcima Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, zbog suše je u Africi u opasnosti više od 11 milijuna ljudi, dok će prema procjeni Svjetskoga prehrambenog programa, za suočavanje s velikom bijedom, do lipnja 2006. biti potrebno 64 tona hrane, a sada je na raspolaganju samo 16.700 tona.
To je atentat na ljudska prava – tako je Milton Jiménez Puerto, meksički ministar vanjskih poslova, nazvao problematični nacrt izgradnje zida na granici između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Prema izvješću agencije Fides, Jiménez je govorio o pogrješnoj odluci koja bi mogla utjecati na odnose Meksika i Sjedinjenih Američkih Država, te pojasnio kako zid pogađa dostojanstvo selilaca i krši njihova osnovna prava. Mario Fortìn, bivši ministar, istaknuo je pak „ako se želi iskorijeniti ilegalno useljavanje, onda se treba promicati veći razvoj zemalja koje se nalaze južno od Sjedinjenih Država. Po mišljenju Jaimea Roosenthala, bankara i bivšega predsjedničkog kandidata u Hondurasu, zid bi mogao slabim gospodarstvima prouzročiti velike štete, poglavito onima koja se održavaju novcem iseljenika. Meksička je Vlada izrazila zahvalnost na očitovanoj solidarnosti protiv zida, čak Kube i Venezuele, zemalja s kojima je Meksiko posljednjih godina imao zategnute diplomatske odnose. Stranka predsjednika Vicentea Foxa predložila je stvaranje kontinentalnoga fronta protiv zida. U stranačkom izvješću stoji da „samo pritisci međunarodne zajednice protiv toga zida, koji donosi društveno isključivanje i moguću diskriminaciju, mogu zaustaviti njegovu izgradnju. Biskupska konferencija Meksika očitovala se pak protiv izgradnje „prepreke“. Predsjednik Biskupske konferencije je govorio o ksenofobnoj, sebičnoj i nepravednoj odluci koja neće zaustaviti useljavanje nego će primorati selioce na riskantnije putove koji će moći prouzročiti još veći broj žrtava.
„Rezervne“ obitelji kao aktivna potpora obiteljima s djetetom s psihičkim teškoćama: pokrenut je nacrt „Obitelji u mreži“ koji je promovirala Međunarodna zaklada don Luigi Di Liegro, u zajedništvu s Međunarodnim institutom za medicinske i antropološke znanosti. Cilj nacrta je promicati solidarnu i dragovoljačku mrežu kako bi se, u suradnji s teritorijalnim centrima za duševne bolesti, podupiralo obitelji u službi stalne potpore nesposobnima. Nacrt će se odvijati u tri vremenska razdoblja: teoretsko upoznavanje mentalnih smetnji, stažiranje u nekom centru za duševne bolesti. Po svršetku stažiranja sudionici će odlučiti hoće li se i na koji način, uključiti u projekt „Obitelji u mreži“.