Razmišljanje o Papinom govoru Diplomatskom zboru

Traženje istine dovodi nas do mira i pomirenja među narodima – misao je iz govora pape Benedikta XVI. članovima Diplomatskoga zbora, koje je 09. siječnja primio u audijenciju, a koji je snažno odjeknuo u cijelome svijetu. Sveti je Otac istaknuo kako pravednost, slobodu, praštanje, te stoga i mir za čovječanstvo, možemo postići zalažući se za istinu. Osim toga, Papa je privukao pozornost na brojne sukobe koji suzbijaju nadanja čitavih narodâ, a posebnim se mislima osvrnuo na Svetu zemlju, na to – kako je kazao - osjetljivo mjesto na svjetskoj sceni. Na poseban je način pak primijećen poticaj Svetoga Oca na miran suživot izraelskoga i palestinskoga naroda, što je u razgovoru za Vatikanski radio istaknuo otac Pierbattista Pizzaballa, kustos Svete zemlje. Napomenuvši kako ovi govori uvijek izazivaju veliko zanimanje, a na poseban način u Svetoj zemlji, gdje je u tijeku sukob koji traje već više desetljeća, te stoga uvijek postoji težnja pristajanja uz jednu ili drugu stranu, ili prepuštanju različitim logikama. Stoga je oslanjanje na istinu prvi temeljni korak kako bi čovjek ostao slobodan prema drugima, upozorio ih na načela i zajedničke ciljeve u međusobnome poznavanju i dijalogu. Prisjetivši se kako je Sveti Otac primijetio da u današnjemu kontekstu postoji opasnost od sukoba civilizacijâ, koju povećava pojava terorizma, o. Pizzaballa je naglasio kako je nužno s puno strpljenja tražiti prigodu za dijalog i susret. Terorizam želi izbjeći bilo koji oblik dijaloga. Terorizam je upravo nedostatak dijaloga, i on želi nametnuti logiku nasilja i sukoba. Zbog toga trebamo prije svega reagirati s mentalitetom susreta, tražeći ono što gradi, ostajući, međutim, vjerni istini koja znači izložiti i stvari koje nas dijele i u kojima se ne slažemo, ali uvijek u duhu dijaloga, zajedništva i međusobnoga poštovanja – kazao je o. Pizzaballa. Sveti se Otac u svome govoru osvrnuo i na vjersku slobodu, te istaknuo kako je ona u nekim državama, pa i onima koje se ponose višestoljetnom kulturnom tradicijom, teško kršena, posebice u odnosu na manjine. Razmišljajući o tom dijelu Papina govora, pravnik Giuseppe Dalla Torre, rektor rimskoga Slobodnog sveučilišta Presvete Marije na Nebo uznesene, istaknuo je kako postoji kršenje vjerske slobode koje se rađa iz mržnje prema nekoj religiji. Međutim, vjerska se sloboda krši i zbog protuvjerskih ideoloških stajališta. Znamo da je jedno laičnost, a drugo je laicizam. Laičnost znači poštovanje legitimne samostalnosti vremenitih stvarnosti. Laicizam je pak izopačeni vidik, odnosno ideološko viđenje koje na religiju gleda kao na mit, odnosno stvarnost koju na neki način valja suzbiti – kazao je prof. Dalla Torre. Papinim su govorom na poseban način ohrabreni svi oni koji su aktivni u dragovoljstvu, kako je u razgovoru za Vatikanski radio napomenuo Sergio Marelli, predsjednik Saveza kršćanskih tijela u međunarodnoj dragovoljačkoj službi. Osvrnuvši se na riječi Svetoga Oca o velikim iznosima koji se utroše u naoružavanje, i čiji bi samo dio izbavio iz bijede veliki broj siromašnih, Marelli je napomenuo kako bi čak i djelomično smanjenje troškova za naoružanje poduprlo izgradnju mira, te bi bilo konkretno rješenje za namjenu odgovarajućih sredstava u suzbijanju siromaštva i bijede.