Papa primio u audijenciju Diplomatski zbor

Današnji je svijet obilježen otvorenim ili prikrivenim sukobima, ali je on i svijet u kojemu se uočava hrabro nastojanje u smjeru mira – kazao je papa Benedikt XVI. u govoru članovima Diplomatskoga zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici, koje je danas primio u audijenciju, te ponovno snažno istaknuo teme iz poruke za Svjetski dan mira, obilježen 1. siječnja. Sveti je Otac, između ostaloga, poželio miran suživot Izraelaca i Palestinaca u Svetoj zemlji, osudio je terorizam, te zazvao pomirenje na vrućim područjima planeta, poput Perzijskoga zaljeva, Libanona i Darfura, potičući sve zemlje da smanje troškove za naoružanje i ta sredstva utroše u rješavanje humanitarnih kriza na planetu. Prolivena krv ne traži osvetu, već zaziva poštovanje života i mira – jedan je od brojnih apela koje je Sveti Otac uputio diplomatima u tradicionalnome govoru u prigodi susreta na početku godine, ali krajnje aktualnoga zbog tema na koje se osvrnuo. Papa Benedikt XVI. je posebice istaknuo poštovanje pravde koje, ako se krši izaziva nasilje - i tu se zadržao na bliskoistočnome sukobu i terorizmu, zatim poštovanje neotuđivoga prava na ispovijedanje vjere, dužno pomirenje – pri čemu je posebice spomenuo Irak, Afriku i Svetu zemlju, te dužnu solidarnost prema svim teškim situacijama na planetu. Govoreći u znaku 'istine' koju drži neodvojivom od mira, Sveti je Otac kazao kako je zalaganje za istinu srž pravednosti, te osudio one političke sustave koji su svoju politiku u prošlosti temeljili na lažnome zakonu jačega. Naprotiv, u 'istini' i 'iskrenosti' nalazi se temelj za nepristranost koja u diplomaciji razlikuje sporazum o miru, ili njegov neuspjeh. Kada se različitosti i jednakosti prepoznaju i priznaju, tada se problemi i razilaženja mogu riješiti, i mogući su trajni dogovori – kazao je Papa te naglasio kako je takva razmišljanja moguće primijeniti na mjestu međunarodne scene koje i dalje ostaje osjetljivo, a to je Sveta zemlja. U njoj Izraelska država treba mirno postojati u skladu s normama međunarodnoga prava; u njoj isto tako palestinski narod treba imati mogućnost mirno razviti vlastite demokratske ustanove u svrhu slobodne i sretne budućnosti. Govoreći nadalje o terorizmu, Sveti je Otac istaknuo kako nikakva okolnost ne može opravdati takvo zločinačko djelo koje sramoti onoga koji ga izvršava, i koje je još više za osudu kada se skriva iza religije, ponižavajući tako čistu istinu o Bogu po mjeri vlastite sljepoće i moralne perverzije. Različitost među narodima ne smije biti problem za suživot – upozorio je Papa te, kako bi kulturna razmjena osnažila snošljivost, jasno zatražio, između ostaloga, da se uklone prepreke u pristupu informacijama putem tiska i suvremenih informatičkih sredstava, kao i da se poveća razmjena sveučilišnih profesora i studenata na području humanističkih znanosti različitih kulturâ. Što se pak tiče vjerske slobode, Sveti je Otac primijetio kako je u nekim zemljama ona, umjesto zajamčena, teško kršena, posebice u odnosu na manjine. Temeljna ljudska prava ista su pod svim geografskim širinama, a među njima, jedno od glavnih mjesta valja priznati pravu na vjersku slobodu, jer se ono tiče najvažnijega ljudskog odnosa, odnosa s Bogom – upozorio je Papa te svim šefovima država poručio kako se, ako se ne boje istine, ne trebaju bojati ni slobode. Istina otvara put prema praštanju i pomirenju – kazao je nadalje Sveti Otac te podsjetio kako je Katolička Crkva odavno posvojila tu obvezu prema istini, te tražila oprost za velike pogreške koje su u prošlosti učinili neki njezini članovi ili ustanove. Istovremeno, Papa je u istu razinu stavio kako traženje, tako i davanje oprosta, koje je isto tako nužno potrebno za mir. Praštanje koje odgovara pomirenju, Sveti je Otac zazvao za Svetu zemlju, Libanon, kao i Bliski istok, a posebice Irak – kolijevku velikih civilizacijâ, te Afriku, a iznad svega zemlje na području Velikih jezerâ, i sudansku pokrajinu Darfur. Sveti je Otac na koncu govorio o nadi koja se može pretvoriti u solidarnost, i to tamo gdje ljudi trpe glad, bijedu, ili su primorani iseliti se, ili su, još gore, postali roba u trgovini ljudima, što je sramota našega vremena – naglasio je Sveti Otac te upozorio kako se prema dostupnim statističkim podatcima može utvrditi da bi manje od pola ogromnih iznosa namijenjenih za naoružanje, bilo više nego dostatno za trajno izbavljenje iz bijede velikoga broja siromašnih.
Sveta Stolica danas ima diplomatske odnose sa 174 zemlje, kojima valja dodati Europske zajednice, te Suvereni viteški malteški red, i dvije misije posebnoga obilježja – Misiju Ruske Federacije koju vodi veleposlanik, te Ured Organizacije za oslobođenje Palestine koju vodi ravnatelj.