Kako pravoslavni u Italiji osjećaju katolički Božić

Ovih dana i grčko-pravoslavni kršćani na poseban način žive božićne osjećaje: ljubav, mir i jedinstvo. Metropolit Zervos Gennadios, grčko-pravoslavni metropolit za Italiju i Maltu, kazao je za našu radio postaju kako pravoslavni žele u dubini svoga srca živjeti božićne poruke ljubavi, mira i jedinstva; živjeti ljubav u obitelji, ljubav za druge, imati spokoj u duši, ispovjediti se i pričestiti, sjediniti se s našim Bogom, Kristom. Srdačna, bratska čestitka je da naš Spasitelj, Isus Krist, podari svima svoju ljubav, mir i jedinstvo. Ne samo nama kršćanima nego svim narodima, ukoliko je, po našoj vjeri, svaki čovjek slika Božja – kazao je. Govoreći od dijalogu u 2005. godini, kazao je kako možemo biti zadovoljni, jer su papa Benedikt XVI. i Bartolomej I. odlučili nastaviti teološki dijalog. Mi pravoslavni, katolici i drugi kršćani u Italiji živimo kršćanstvo bratstva, zadovoljni smo jer smo otkrili praktično, društveno i ljudsko jedinstvo. To je veoma važno ako želimo biti blizu čovjeku. Za čovjeka je naš Spasitelj Isus Krist rođen, razapet i uskrsnuo; kako bi spasio čovječanstvo. Živimo divnu sadašnjost, to možemo ponosno reći. Nadajmo se da ćemo svi skupa moći vidjeti veliki događaj ostvarenja volje Božje: da svi budu jedno. Zbog toga trpimo i želimo da to što prije postane velika stvarnost – kazao je Gennadios.Samuel Kobìa, glavni tajnik Svjetskoga vijeća crkvi, kazao je pak kako je njegova ovogodišnja božićna poruka posvećena snazi nejakih. Povijest Kristova rođenja nam drugačije govori nakon 26. prosinca 2004. godine, kad je tsunami pokosio na tisuće ljudskih života. U sljedećim se mjesecima naše zaprepaštenje ispred snage prirode obnavljalo često, počevši od uragana do potresa u Kašmiru. Slika djeteta u jaslicama tješi žrtve ugnjetavanja i nasilja, i kazuje nam da je Isus postao jedan od nas; nuka nas da činimo dobro i da budemo solidarni sa siromašnima i trpećima. Ta nas slika djeteta u jaslicama ohrabruje vjerovati da je utjelovljeni Bog u Isusu Kristu moćan promijeniti svijet i naše ljudsko stanje – kazao je Kobija.