Crkva i društvo

Treba ponuditi kršćanskim novinarima u Aziji, poglavito laicima, prikladno duhovno i profesionalno obrazovanje kako bi mogli djelotvornije svjedočiti Radosnu vijest, promicati duhovnost i sustav vrednota i obavijesnih pristupa svojstvenih azijskom kontemplativnom mentalitetu, te suprotstaviti se kršćanskim informiranjem negativnim učincima svjetovnih medija – stoji u dokumentu godišnje skupštine azijskih biskupa odgovornih za obavijesna sredstva, održane u Tajlandu pod pokroviteljstvom saveza Biskupskih konferencija Azije. Na skupštini je sudjelovalo 32 izaslanika iz 15 zemalja, koji su raspravljali o temi 'Azijska duhovnost za obavijesna sredstva'. U središtu promatranja bila je uloga kršćanskoga novinara u društvu koje je snažno obilježeno, u svojim raznovrsnim vjerskim i kulturnim tradicijama, naglašenom kontemplativnom osjetljivošću i sustavom vrednota usredotočenim na pojam sklada. Kršćanski novinar ne može zanemariti ovu duhovnu dimenziju i sustav vrednota ako želi u Aziji naviještati Evanđelje. On ne može zanemarivati metode i jezik priopćavanja stvarnosti u kojoj djeluje, a da ne zanemari velike mogućnosti koje nudi nova tehnologija. Drugim riječima, on treba govoriti azijskom srcu i duši ako želi uspjeti u naviještanju poruke spasenja – stoji u dokumentu. Stoga je – stoji nadalje u dokumentu koji je objavila agencija Ucan – bitno prikladno duhovno i profesionalno obrazovanje kršćanskih novinara, koji trebaju biti svjedoci pravde, ljudskih prava, životnih i svih onih evanđeoskih vrednota koje se odražavaju u drugim vjerskim azijskim tradicijama.U tom smislu Savez azijskih biskupskih konferencija drži neke problematike u obavijesnim sredstvima prvenstvenima za apostolat Crkve na azijskome kontinentu, počevši od ugroženosti obitelji, te sve raširenijega fundamentalizma i materijalizma. Te izazove treba obrađivati proročkim razlikovanjem koje se temelji na kontemplaciji i molitvi. U zaključku je dokumenta istaknuto kako se Crkva u Aziji treba informiranjem nadahnutim na kršćanskim vrednotama suprotstaviti negativnome utjecaju obavijesnih sredstava.
Obitelji prijete društveni i kulturni čimbenici, oni je pritišću i potkopavaju njezinu čvrstoću, a u nekim joj zemljama prijeti zakonodavstvo koje narušava njezinu naravnu strukturu – kazao je blagopokojni papa Ivan Pavao II. primivši u siječnju diplomatski zbor. Te riječi odjekuju u knjizi 'Ljudski korijeni i kršćanske vrednote obitelji' koja je prošlih dana objavljena u izdanju Vatikanske nakladničke kuće. Autor knjige, msgr. Francesco Di Felice, dugogodišnji dotajnik Papinskoga vijeća za obitelj, razmišlja o stvarnosti i poslanju obitelji na početku trećega tisućljeća. Knjiga izlazi deset godina nakon objavljivanja 'Pisma obiteljima' pape Ivana Pavla II. i želi biti odgovor na brižljivost u promidžbi obitelji Velikoga pape. Predgovor je napisao kardinal Angelo Sodano, Papin državni tajnik. Kardinal Lustiger oštro o ratu u IrakuPariški kardinal Jean-Marie Lustiger uputio je oštre kritike protiv rata koji SAD vode u Iraku. "Ni u kojem slučaju se kršćanske vrednote ne mogu posredovati ratom", upozorio je kardinal u razgovoru za židovski magazin "Aufbau" koji izlazi u Zuerichu. Rat u Iraku kardinal smatra "neproporcionalnim i opasnim sredstvom" za postizanje cilja do kojega se moglo doći i na miroljubiv način. Osvrnuvši se na djelovanje predsjednika SAD-a Georgea W. Busha, kardinal Lustiger je upozorio da "jako pojednostavljeno kršćanstvo" izaziva opasnost da bude zlouporabljeno.
Prije dva tjedna utemeljena katolička biskupija Maumere u Indoneziji strahuje zbog prijetnji islamskih ekstremista. Stoga će sve crkve u biskupiji biti u božićno vrijeme pod policijskim nadzorom, a vjernici su pozvani na pojačani oprez, objavile su indonezijske novine. Indonezijska vlada i "umjerene" muslimanske organizacije osudile su prijetnje. Papa Benedikt XVI. utemeljio je sredinom prosinca biskupiju na otoku Flores. Od 270 tisuća stanovnika otoka, katolika je 260 tisuća.
U Ženevi, u Švicarskoj, prošlih je dana predsjedništvo Europskih biskupskih konferencija raspravljalo o vjerskoj slobodi i seliocima. Treba promicati ljudska i vjerska prava te zaštititi useljenike – stoji u usvojenom dokumentu. U priopćenju se, koje je objavila agencija SIR, izražava zabrinutost zbog povrata nacionaliziranih crkvenih dobara, ponovnoga otvaranja crkvi i vjerskoga odgoja u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori, te Turskoj. Stoga europske Crkve traže od vlada tih zemalja da promiču ljudska i vjerska prava, te da ulože napore kako bi se oduzeta dobra za komunističkih režima vratila vjernicima. Upućen je poziv zemljama Europske unije da ratificiraju Konvenciju o pravima useljenih radnika.