Od 15 milijuna Iračana koji imaju pravo glasa, 11 je milijuna izišlo
na jučerašnje opće izbore. Dok iz cijeloga svijeta pristižu čestitke, američki je
predsjednik Bush govorio o „kamenu temeljcu“, a 120 tisuća međunarodnih promatrača,
razmještenih po cijeloj zemlji, potvrdilo je ispravnost izbora. Prebrojavanje glasova
je u tijeku, a prve projekcije potvrđuju dobar izborni ishod za šijitski blok, odnosno
za Allawija, bivšega premijera. Jača je želja sudjelovati u preporodu zemlje, negoli
je strah i psihoza od atentata. To je bio težak izazov – kazao je Paul Dacey, glasnogovornik
međunarodnih promatrača, koji je organizatorima glasovanja priznao čast međunarodnih
standarda. Dugi redovi pred glasačkim mjestima kako bi izabrali Parlament, znak su
nade uoči Božića – kazao je pomoćni bagdadski biskup Shlemon Warduni. Luis Sako, biskup
grada Kirkuka, kazao je za naš radio kako je stanje mirno. Ljudi su u kućama, jer
nije dopušteno izlaziti s automobilom. Ali se ništa nije dogodilo, sve je mirno. Ljudi
su izišli na izbore, kao da je bio blagdan za sve. Svi su svjesni, čak i suniti, da
trebaju napustiti nasilje i pregovarati. Mislim da ima nade, možda je još slaba, jer
ljude treba odgajati za dijalog i kulturu. Sve je nestalo tijekom rata, čak i prije
rata, tijekom posljednjih 35 godina Sadamova režima. Sad ima toliko slobode, ali narod
ne zna kako se njom služiti – kazao je biskup i dodao kako je Crkva jedina institucija
sposobna reći narodu ono što je dobro, što je pozitivno za suradnju između skupina,
za dobro svih i dobro Iraka, kao naroda i države – kazao je biskup Sako. Na
tisuće se vjernika 09. prosinca navečer okupilo na molitvenome bdijenju u bazilici
u Loretu, u prigodi „Noći dolaska“ svete Nazaretske kućice u kojoj je živjela Djevica
Marija. Nadbiskup prelat Gianni Danzi predvodio je svečano euharistijsko slavlje,
nakon kojega je održan ophod s kipom Crne loretske Gospe, čiji se liturgijski spomen
slavi 10. prosinca. Prema predaji je, naime, kamen od kojega je napravljena Marijina
kuća iz Nazareta prenesen u Loreto, zadržavši se na tom putu neko vrijeme na Trsatu,
te u noći s 9. na 10. prosinca 1294. godine stigao u Loreto. Na upit novinara naše
radio postaje, postoje li povijesni dokazi za tu predaju, otac Marzio Calletti, rektor
loretskoga Svetišta, kazao je kako ta, takozvana Loretska tradicija, govori o anđelima
koji su prenijeli kućicu. Međutim, tijekom stoljećâ, a posebice posljednjih desetljeća,
zahvaljujući arheološkim i povijesnim istraživanjima temeljenima na dokumentima, smatra
se da su križari, na povratku iz Svete zemlje donijeli relikvije Gospine kućice prvo,
1291. godine, na Trsat, a potom na loretski brežuljak. Osvrnuvši se pak na brojne
hodočasnike koji iz cijeloga svijeta dolaze kako bi pohodili to svetište, o. Calletti
je istaknuo kako boravak u loretskome Svetištu za njih znači trenutak rasta i duhovne
utjehe, a osim toga, u tom se trenutku, pred Majkom, upravo u duhovnosti svete Nazaretske
kućice otvaraju Božjemu otajstvu. ‘Isključeni i nevidljivi’ – naslov
je UNICEF-ova izvješća za 2006. godinu, koje se odnosi na stotine milijuna zlostavljane,
zanemarene, diskriminirane i što je najgore zaboravljene djece. O njima ne govore
političari, ni zakonodavstva, statistike ni vijesti. Bilo koje društvo, kojemu je
stalo do budućnosti djece i svoje budućnosti, ne smije dopustiti da se to događa –
kazao je Antonio Sclavio, predsjednik talijanskoga ogranka UNICEF-a. Ipak pred očima
rastresene međunarodne zajednice, 50 se milijuna novorođenčadi ne upiše u matične
knjige, ne postoje, isključeni su iz svake vrste nadzora i potpore; 171 milijun djece
zaposlen je na poslovima visokoga rizika; 2 milijuna ih se iskorištava u industriji
seksa; više od 100 milijuna nikad nije ušlo u jedan školski razred; na stotine tisuća
njih žrtve su prirodnih katastrofa i ratova; na desetke milijuna živi na ulicama,
a više od jednog milijuna nalazi se u zatvorima – stoji u izvješću. UNICEF optužuje
zloporabe, nasilje, začarani krug oduzetoga djetinjstva, sa zastrašujućim učincima
za djecu, ali i razvoj nacija; poziva Vlade da odgovorno otkriju činjenice kako bi
pomoću zakona, istraživanja i prikladnih potpora promijenili život takve djece, te
da strogo progone one koji vrijeđaju, ponižavaju i ubijaju djetinjstvo. U Italiji
su 6. prosinca završili Dani za talijansku suradnju, organizirani u svrhu senzibiliziranja
javnoga mnijenja o posebno važnim političkim i društvenim temama. Među inicijativama
bio je i skup, održan u Rimu, na temu „Pravda maloljetnika – zanijekana pravâ“. Susret,
na kojemu su sudjelovali brojni predstavnici iz svijeta politike, kao i pravni stručnjaci,
potaknuo je Institut Organizacije ujedinjenih naroda za istraživanje kriminala i pravde.
Ovaj se institut Ujedinjenih naroda bavi istraživanjem i djelovanjem u tehničkoj pomoći
na području sprječavanja kriminala i na području pravde – kazao je u razgovoru za
Vatikanski radio Andrea Rustichelli, ravnatelj Instituta. Napomenuvši kako je područje
zaštite pravâ i pravda maloljetnikâ u ovom trenutku u središtu zalaganja ove ustanove,
istaknuo je djelotvorne nacrte koji se ostvaruju u afričkim zemljama kojima je potrebna
velika potpora kako bi zaštita pravâ maloljetnikâ mogla biti u funkciji prema međunarodnim
standardima. U Strasbourgu je 12. prosinca, pod pokroviteljstvom Vijeća
Europe, otvoren Europski forum Roma. Oko 12 milijuna Roma živi u krajnjoj bijedi u
raznim zemljama staroga kontinenta. Njihova životna dob je 15 godina ispod europskoga
prosjeka, dok je dječja smrtnost najveća u Europi. Terry Davis, glavni tajnik Europskoga
vijeća, te Gheorghe Magheru, rumunjski veleposlanik, otvorili su forum na kojemu će
se raspravljati o zaprekama njihovoj integraciji u društvo. Na forumu sudjeluju romski
izaslanici iz 42 europske zemlje. Josep Borrell, predsjednik Europskoga parlamenta,
te José Manuel Barroso, predsjednik Povjerenstva Europske unije, također će sudjelovati
u raspravama. Europska agencija za borbu protiv ksenofobije i rasizma osudila je koncem
studenoga diskriminaciju kojoj su u raznim europskim zemljama podvrgnuti Romi. S
porukom naciji završena je opća skupština biskupa Madagaskara. U dokumentu se,
osim crkvenih problema na tom otoku, govori o društvenim problemima u zemlji. Biskupi
se poglavito osvrću na sedam glavnih grijeha koji truju nacionalni život: pad kupovne
moći, glad, korupcija, nepotizam, razbojništvo i nasilje, nedostatak socijalne skrbi,
požari i vandalizam. U tom su kontekstu kršćani pozvani živjeti svoju vjeru po Riječi
Božjoj, a oni koji upravljaju zemljom trebaju slušati glas savjesti, raditi za opće
dobro poštujući pravdu i pravo – stoji u biskupskoj poruci. Ratna su siročad
najveća briga Crkve u Sudanu, jer žive u veoma nepovoljnim uvjetima – kazao je
za agenciju Fides kardinal Wako, predsjednik Sudanske biskupske konferencije. Po kardinalovom
mišljenju i djeca koja su ostala bez oca te žive s majkom, nalaze se u teškoćama,
jer su žene najmanje zaštićen stalež u sudanskom društvu. Stoga pojačavamo nacrte
potpore djeci, poglavito u zdravstvu i školstvu. Crkva u Kartumu upravlja školama
za 40 tisuća djece. Tijekom dugih ratnih godina, Crkva je bila jedini izvor nade za
milijune ljudi. Ti su ljudi bili pod pritiskom obraćanja na islam, ali, izuzevši neke
slučajeve, većina je kršćana ustrajala u svojoj vjeri. Obitelj za Crkvu u Sudanu predstavlja
posebni problem. Naime, u gradovima na sjeveru zemlje, gdje žive izbjeglice, raširila
se poligamija, preljub i razvod braka. To su posljedice rata koji uništava moral ljudi.
Kako bismo pomogli onima koji trpe posljedice rata, pozvali smo stručnjake raditi
s našim odgojiteljima, svećenicima, redovnicima i laicima – kazao je kardinal. Izražavam
veliku zabrinutost zbog puta kojim kreće naše društvo, sve više okrenutim prema
ravnodušju što se tiče prava na život, toga najvažnijeg ljudskog prava – ovim je riječima
biskup Boniface Choi Ki-san, predsjednik Povjerenstva 'Pravda i mir' Korejske biskupske
konferencije, započeo svoju poruku u prigodi 24. nedjelje za ljudska prava, obilježene
na Drugu nedjelju Došašća. U dokumentu naslovljenom „Za cijeli ljudski život“, biskup
objašnjava kako među svim stvorenjima samo čovjek prepoznaje i u stanju je voljeti
Boga, te ističe kako ljudsko dostojanstvo može biti zajamčeno samo putem poštovanja
i ostvarivanja ljudskih prava. Biskup je, osim toga, izrazio posebnu zabrinutost i
za stanje u Sjevernoj Koreji, te odlučno zatražio da se zajamči vjerska sloboda.