Kršćanstvo i islam, jučer i danas - simpozij na Lateranskome svučilištu

Kršćanstvo i Islam, jučer i danas – bila je tema skupa održanoga na Lateranskom sveučilištu, prigodom 500. obljetnice rođenja svetoga Pija V., čije je ime vezano uz Bitku na Lepantu i Tridentski sabor. Kardinal Angelo Sodano, Papin državni tajnik, rekao je u izlaganju da ako želimo živjeti u miru, moramo prihvatiti stvarnost. Stvarnost se temelji na naravnome zakonu, od toga trebamo svi polaziti u međuvjerskome dijalogu. Istina je jednaka za sve. Naravni zakon je isti za sve. Dakle, temelj postoji. Mi vjerujemo da je Bog, stvarajući čovjeka, usadio u njega sklonost prema dobru, što mi nazivamo naravnim zakonom, a taj naravni zakon je jednak za sve – istaknuo je kardinal i dodao kako je potrebno oplemeniti naše vrijeme s Kristovom ljubavlju, jer je poštovanje ljudskoga života bitni element svih religija. Postoji načelo – ti nećeš ubijati – ono je opće, u svim je religijama. Doista mislim kako trebamo govoriti o prirodnom zakonu kao o zajedničkoj početnici svih ljudi i kultura, u kojoj se možemo razumjeti – kazao je kardinal Sodano. Rocco Buttiglione, talijanski ministar za kulturna dobra, pošto je istaknuo razliku između kršćanskoga Trojedinoga Boga, koji je postao čovjekom i dopušta prijateljstvo s čovjekom, i islamskoga monolitnog Boga, odvojenoga od ljudske stvarnosti, kazao je pak kako je potrebno podsjetiti se na zajednički izvor, odnosno da smo svi Abrahamova djeca. U središtu je Bog koji odbija krvnu žrtvu Abrahamova sina, Bog koji govori da ne želi ljudsku krv. Slava Božja nije u ljudskoj smrti nego u ljudskom životu. Bog želi da se dobro čini poštujući život i tuđu slobodu. Na zajedničkome temelju Abrahamove povijesti možemo se susresti sa Židovima i muslimanima – zaključio je Buttiglione. Može se voditi dijalog samo ako se poznajemo – kazao je Biskup Rino Fisichella, rektor Lateranskoga sveučilišta, i dodao kako je sveti Toma Akvinski rekao – sve istinito što se kaže, bez obzira tko to kaže, u svakom slučaju dolazi od Duha Uskrsloga Gospodina. Eto razloga naših sučeljavanja, koja uvijek polaze s jasnih pozicija, jer dijalog se može uspostaviti samo ako se dobro poznajemo, on nastaje i u onom obzorju dubokoga poštovanja koje nalazi svoje posebno mjesto u znanstvenoj raspravi.