Summit Svjetske trgovinske organizacije

U Hong Kongu je 13. prosinca započeo summit Svjetske trgovinske organizacije. Cilj je summita postizanje dogovora o poljoprivredi. Nakon neuspjeha konferencije u Cancunu 2003. godine, postoji strah od novoga razilaska između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i država koje sve više ovladavaju svjetskom trgovinom. U velikoj je opasnosti Program liberalizacije poljoprivrede usvojen 2001. godine u Dohi. Nakon neuspjeha u Cancunu i kontakata koji su prethodili ovome summitu pesimizam je ovladao svima. Središnji problem je liberalizacija trgovine uklanjanjem carinskih tarifa, poglavito onih koje se odnose na poljoprivredne proizvode. Sjedinjene Američke Države ne žele ukinuti carinske tarife, ako to ne napravi i Europska unija, koja, zbog gubitka konkurentnosti, ne želi slobodno tržište. Nerazvijene zemlje zbog visokih carinskih tarifa ne uspijevaju unaprijediti vlastita gospodarstva. Naknadni neuspjeh summita Svjetske trgovinske organizacije prouzročio bi najveću štetu zemljama u razvoju, jer bez dogovora i pravila vrijedi zakon jačega. U Hong Kongu se okupio i pokret protiv globalizacije, koji zahtijeva da Svjetska trgovinska organizacija suspendira mjere liberalizacije. Sergio Marelli, predsjednik Saveza nevladinih organizacija, kazao je za naš radio kako pravila i norme međunarodne trgovine treba temeljiti na pravdi. Trgovina je sredstvo, to je politika koja ima odlučni utjecaj na mogućnost razvoja siromašnih zemalja, odnosno na dostojan život njihovoga stanovništva. Usvojiti trgovačka pravila koja će uspostaviti veću društvenu pravdu, središnja je točka koja je i u ovoj prigodi ujedinila katolike, kršćane, vjernike i nevjernike. Na upit koje prednosti može zemljama u razvoju donijeti sporazum o poljodjelstvu, odgovorio je kako poljodjelstvo u tim zemljama sačinjava 80 do 90% bruto državnoga proizvoda, dakle to je životno pitanje za milijarde ljudi. Omogućiti tim zemljama da izvoze svoje proizvode bez carinskih nameta, postaje pitanje pravde. Ne može se govoriti o slobodnom tržištu i istodobno primjenjivati zaštitne mjere za vlastite proizvode – kazao je Marelli. Na primjedbu kako zemljoradničke udruge nerazvijenih sve više govore o prehrambenoj suverenosti, kazao je pak kako je posljednji skup Fonda za poljoprivredu i prehranu Ujedinjenih naroda proglasio pravom imati dovoljno hrane i proizvoditi ju po vlastitim običajima, sukladno vlastitoj kulturi, bez nametanja sa strane, poglavito multinacionalnih kompanija, koje obvezuju proizvođače da prilagode proizvodnju prema njihovim zahtjevima, odnosno za izvoz u bogate zemlje. Prehrambena je suverenost temeljno pravo o kojemu pregovori u Hong Kongu moraju voditi računa – kazao je Marelli.