Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan mira

„Mir je u istini“, naslov je prve poruke pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira koji se obilježava 1. siječnja 2006. godine, a koja je predstavljena danas dopodne u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Sveti Otac u poruci potvrđuje odlučnu volju Svete Stolice za nastavkom služenja miru, te ističe kako i ime Benedikt, koje je izabrao na dan izbora za Petrovu stolicu, pokazuje njegovo uvjereno zalaganje u korist mira. Tada je mislio na svetoga Benedikta, zaštitnika Europe, nadahnitelja pomiriteljske civilizacije na cijelome kontinentu, kao i na papu Benedikta XV. koji je osudio Prvi svjetski rat i nazvao ga 'uzaludnim krvoprolićem'. Istina vodi do mira, a laž ga onemogućava. Papine se misli u poruci razvijaju oko ove dvije tvrdnje. U početku povijesti je otac laži, uz kojega se veže drama grijeha sa svim svojim razornim posljedicama u životu pojedinaca i narodâ. Dovoljno je prisjetiti se onoga što se dogodilo u prošlome stoljeću, kada su ideološki i politički sustavi programatski krivotvorili istinu i doveli do iskorištavanja i ubijanja potresnoga broja muškaraca i ženâ, uništavajući čak cijele obiteljî i zajednice – istaknuo je Sveti Otac te dodao kako postoje i laži našega doba, koje uokviruju prijeteće scenarije smrti na brojnim područjima u svijetu. Spomenuvši nadalje terorizam kao prijetnju miru, Sveti je Otac istaknuo kako su teroristički bezumni nacrti nadahnuti tragičnim i potresnim nihilizmom. Međutim, postoji još jedan nihilizam, i to onih koji niječu postojanje bilo kakve istine. Stoga postoji još jedna laž našega vremena: religijski fanatizam, danas često nazvan fundamentalizmom, koji nasiljem želi nametnuti vlastito uvjerenje o istini. To je kršenje dostojanstva ljudskoga bića i, u konačnici, uvrjeda Bogu, jer je čovjek njegova slika – stoji u dokumentu. Sveti Otac združuje nihilizam i fundamentalizam, jer iskrivljuju istinu i vezani su opasnim omalovažavanjem čovjeka i njegova života, dakle, samoga Boga. Nihilizam niječe postojanje Boga i njegovu providnosnu nazočnost u povijesti, a fundamentalizam iskrivljuje njegovo milosrdno lice puno ljubavi. Ima i drugih laži, poput one o vladama koje računaju na nuklearno oružje u jamčenju sigurnosti svojim zemljama. Ta perspektiva, osim toga što je pogubna, ona je potpuno varava. U nuklearnome ratu ne bi bilo pobjednika, već samo žrtava – istaknuo je Sveti Otac te upozorio na zabrinjavajuće povećanje vojnih troškova i uvijek snažnu trgovinu oružjem, dok postupak vezan uz razoružanje ne napreduje i nalazi se usred gotovo opće ravnodušnosti. Sredstva namijenjena za oružje mogla bi se upotrijebiti u razvojnim nacrtima u korist siromašnih zemalja – napomenuo je Papa. Još jedna laž o kojoj Sveti Otac govori u poruci jest ona koja mir svodi na jednostavno nepostojanje oružanih sukoba. Mir je međutim rezultat poretka koji je Bog želio, i u kojemu vladaju istina, pravednost, sloboda i ljubav. Ne može se govoriti o miru kada nema prianjanja uz nadnaravni poredak stvari, kao ni poštivanja one „gramatike“ dijaloga, odnosno općega moralnog zakona, koji je napisalo ljudsko srce; te kad se priječi cjeloviti razvoj osobe i zaštita njezinih temeljnih prava, i kada su brojni narodi primorani trpjeti nepravde i nesnošljive nejednakosti. Pred ovakvim smo pitanjima svi pozvani; problem istine i laži tiče se svakoga muškarca i svake žene, i odlučujući je za miroljubivu budućnost našega planeta. Svatko se od nas treba osjetiti obveznim raditi kako se ne bi uvukao kakav oblik lažnosti i pokvario odnose. Svi ljudi pripadaju jednoj i istoj obitelji. Pretjerano veličanje vlastitih razlika opire se toj bitnoj istini. Valja ponovno pobuditi svijest o združenosti u istoj sudbini, kako bi se bolje vrednovale vlastite povijesne i kulturne razlike, i to ne suprotstavljajući se, već surađujući s pripadnicima drugih kulturâ. Ove jednostavne istine mir čine mogućim – napomenuo je Sveti Otac. Primijetivši nadalje neke znakove koji obećavaju, poput smanjenja broja oružanih sukoba, Papa je istaknuo kako su to ipak još uvijek mali pomaci, ali oni već daju naslutiti mirniju budućnost za, među ostalima, izmučeno pučanstvo Palestine, Isusove zemlje, kao i one u Africi i Aziji. Međutim, ne treba podleći naivnome optimizmu, jer, nažalost, krvavi bratoubilački sukobi i ratovi još uvijek prouzrokuju suze i siju smrt u velikim dijelovima planeta. U takvim situacijama, dužnost je sviju poštivati međunarodno humanitarno pravo, kako bi se što je više moguće, posebice za civile, ograničile razorne posljedice ratova. Sveti se Otac potom prisjetio i brojnih vojnika zauzetih u osjetljivim operacijama u uspostavljanju nužnih uvjeta za ostvarenje mira, i pritom napomenuo kako s pouzdanjem gleda na Organizaciju ujedinjenih naroda, kojoj je poželio institucionalnu i operativnu obnovu kako bi mogla odgovoriti na promijenjene potrebe današnjega doba. Papa na koncu upućuje snažan apel onima koji vjeruju u Krista kako bi bili uvjerljivi svjedoci Boga koji je nerazdvojivo istina i ljubav, stavljajući se u službu mira u velikoj ekumenskoj suradnji, kao i onoj s drugim religijama i svim ljudima dobre volje.
Poruku je u Tiskovnome uredu Svete Stolice, pred velikim brojem novinara iz glavnih međunarodnih medija, predstavio kardinal Renato Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, zajedno s tajnikom vijeća biskupom Giampaolom Crepaldijem, i dotajnikom msgr. Frankom J. Decaneom. Sveta Stolica, putem nauka i službe pape Benedikta XVI., potvrđuje se kao katedra koja poučava mir – bila je glavna misao kardinala Martina u izlaganju tijekom predstavljanja poruke. Novinarska su pitanja dotakla razne teme, među kojima i torturu, za koju je kardinal kazao da je ona u svakom slučaju ponižavanje ljudske osobe. Crkva stoga ne dopušta to sredstvo za iznuđivanje istine – napomenuo je kardinal. Što se tiče Svete zemlje, kardinal je zajamčio kako je pitanje mira na Bliskome istoku posebno na srcu pape Benedikta XVI., te primijetio kako, općenito govoreći, javno mnijenje još nije dostatno osjetljivo na taj problem. Na pitanje kako je moguć dijalog o miru s onima koji ne vjeruju, i koji se ne prepoznaju u istini koju je istaknuo Sveti Otac u poruci, kardinal je kazao da oni koji ne vjeruju mogu barem prihvatiti istinu o čovjeku, odnosno da čovjek ima urođeno dostojanstvo koje valja poštivati.