Pripremajući se za Božić, još se jedanput uvjeravamo kako povijest Kristova
rođenja ima odjeka u događajima koji su se zbili u ovoj godini. Pred našim je očima,
u ovo adventsko vrijeme, slika djeteta u povojima, položenoga u jaslice, rođenog u
betlehemskoj špilji. Ta slika tješi žrtve ugnjetavanja i nasilja, te navodi ljude
na razmišljanje kako je u stvari Isus Krist jedan od nas, jednostavna osoba. Ona pobuđuje,
također, vjeru kako je Božja nazočnost u Kristu toliko jaka da može preobraziti zemlju.
Poziva nas da prihvatimo odgovornost i da budemo solidarni s onima koji se zalažu
u promjeni sadašnjega stanja – stoji u božićnoj poruci vlč. Samuela Kobija, glavnoga
tajnika Ekumenskoga vijeća Crkvi. Osim toga, u poruci se podsjeća kako je Bog preko
Isusa Krista uložio u čovječanstvo svoju ljubav, postao ljudsko biće; rođen od žene
i trpio kao i mi, te umro kao što ćemo i mi umrijeti. Usuđujemo li se uložiti u čovječanstvo
manje negoli Bog – glavni tajnik Ekumenskoga vijeća pita današnjega čovjeka. Kad se
molimo riječima koje su tema iduće skupštine Ekumenskoga vijeća Crkvi – Bože preobrazi
svijet po svojoj milosti – priznajemo kako smo raspoloženi naviještati radosnu vijest
po kojoj je Trojedini Bog, utjelovljujući se u Isusu Kristu, došao kako bi dao dostojanstvo
čovječanstvu i preobrazio svijet koji gotovo posvema zanemaruje milost i milosrđe.
U poruci se podsjeća kako je Crkva posvuda uz siromašne, poglavito u Brazilu. Vlč.
Kobi završava božićnu poruku podsjećajući kako su kršćani pozvani da budu suradnici
Božji, stoga trebaju sudjelovati u njegovoj misiji počevši od konteksta u kojemu žive,
ali da su odgovorni i za ekumensku suradnju. Talijanski bioetički ured
obilježava 15. obljetnicu svoga djelovanja u obrani prava i dostojanstva ljudske
osobe. Tom prigodom je u Talijanskome parlamentu organiziran trodnevni znanstveni
skup na kojemu političari i znanstvenici raspravljaju o budućim bioetičkim izazovima.
Francesco D'Agostino, predsjednik Nacionalnoga ureda za bioetiku, kazao je za našu
radio postaju kako se ured u svom petnaestogodišnjem radu sučeljavao sa slojevitim
problemima poput kloniranja, genetske manipulacije, provjere lijekova te problema
nanotehnologije i biometrije. Političko javno mnijenje može biti zavedeno, jer političari
ponekad posvete pozornost samo nekim pitanjima, kao što je bio slučaj potpomognute
oplodnje, ali u 90% bioetičkih problema Parlament drži do mišljenja Bioetičkoga ureda
– kazao je D'Agostino. Na primjedbu kako se stajališta ureda često podudaraju s vidicima
Crkve, odgovorio je kako se bioetika odnosi na temeljno dobro čovjeka, a ono ne može
biti predmet samo vjerskoga promišljanja. Ako gledamo iz te perspektive, onda je točno
da obrađujemo tematike kojima Crkva posvećuje veliku pozornost, ali prisjetimo se
da Crkva, kad govori o moralu, to čini jer se drži učiteljicom čovječanstva. Drugim
riječima, bioetička crkvena doktrina odnosi se na sve ljude, bez obzira na njihovu
vjeru ili nevjeru. Dobro čovjeka je prije vjerskog dobra. Bioetički ured je po načelu
laičan, ali njegova laičnost ne isključuje dijalog s Crkvom ili bilo kojom drugom
vjerskom institucijom. Ta laičnost traži dijalog zbog dobra čovjeka – zaključio je
profesor D'Agostino. Institut Fontes Sapientiae udruga je znanstvenika i
akademskih građana osnovana radi promicanja vrjednota općeg dobra, afirmacije osnovnih
etičkih načela u svim oblicima kulturnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva,
te u tom cilju, u kulturnom, znanstvenom i umjetničkom stvaralaštvu Institut potiče,
organizira, unapređuje i provodi znanstveno-istraživačke, stručne i odgojno-obrazovne
aktivnosti i projekte. Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe djelo je autora dr. sc.
Vlade Vladića u izdanju Instituta Fontes Sapientiae, a čije je objavljivanje potpomoglo
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Promocija knjige će se održati 14. prosinca
2005. u 18.00 sati, u Starogradskoj vijećnici, dvorana A, Ćirilometodska 5 u Zagrebu.
Djelo je autorova doktorska disertacija i predstavlja jedinstveni rad o nedovoljno
poznatoj filozofskoj misli K. Wojtyłe. Autor Vladić, dipl. polonist, dipl. filozof
i profesor teologije ovim cjelovitim i sustavnim djelom daje trajni doprinos hrvatskoj
filozofiji, poljskoj filozofiji, ali i mnogim drugim područjima, na kojima se kao
jedna od najvažnijih u 20. stoljeću reflektirala upravo misao Karola Wojtyłe.