Papa o saborskim dokumentima

Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije Crkva će proslaviti 40. obljetnicu svršetka Drugoga ekumenskog vatikanskog sabora. U toj će prigodi Sveti Otac predvoditi svečanu Svetu Misu u Vatikanskoj bazilici. Na samome je početku svojega pontifikata papa Benedikt XVI. istaknuo volju ići putem na koji je upozorio taj izvanredni crkveni događaj na kojemu je mladi profesor Joseph Ratzinger sudjelovao kao savjetnik kölnskoga nadbiskupa. Brojni su bili Papini osvrti, tijekom prošlih mjeseci, na baštinu Sabora.
Želim snažno potvrditi odlučnu želju za nastavkom u zalaganju radi provedbe Drugoga vatikanskog sabora – ovim je riječima, dan nakon izbora za papu, Benedikt XVI. svečano izjavio da želi nastaviti put koji je započeo Ivan Pavao II. Na prvoj Svetoj Misi kao Papa, 20. travnja, u Sikstinskoj kapeli, napomenuo je kako prolaskom godinâ saborski dokumenti nisu izgubili na aktualnosti, već se, štoviše, pokazuju na poseban način prikladni u odnosu na nove zahtjeve Crkve i sadašnjega globaliziranog društva. Međutim, Drugi vatikanski sabor, za papu Benedikta XVI., nije samo izvanredni crkveni događaj, nego je on također iznimno vrijedno osobno iskustvo. Sâm je to povjerio 18. kolovoza u Kölnu, govoreći mladima koji su se iz čitavoga svijeta okupili na Svjetskome danu mladeži. Za mene je bilo vrlo lijepo to što mi je tadašnji nadbiskup, kardinal Frings, od samoga početka iskazao povjerenje te me pozvao kao svoga teologa kako bih uz njega sudjelovao na Drugome vatikanskom saboru, te izbliza doživio taj izvanredni, veliki povijesni događaj – kazao je Benedikt XVI. okupljenoj mladeži. Tih je dana u Kölnu Papa često govorio o saborskim dokumentima, a posebice o deklaraciji 'Nostra Aetate', o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama, u prigodi povijesnoga pohoda sinagogi u tom njemačkom gradu, i na susretu s predstavnicima muslimanskih zajednica; kao i o saborskome dekretu 'Unitatis redintegratio' o ekumenizmu, u prigodi ekumenskoga susreta.
S druge strane, Sveti Otac koristi nedjeljne susrete s vjernicima u prigodi molitve Anđeoskoga pozdravljenja, kako bi im govorio o aktualnosti Sabora. Tako se, primjerice, 30. listopada spomenuo 40. obljetnice proglašenja nekih saborskih dokumenata, među kojima se ističe deklaracija 'Nostra Aetate', te istaknuo kako su tom deklaracijom saborski oci predložili neke temeljne istine – jasno su podsjetili na posebnu vezu koja povezuje kršćane i Židove, potvrdili su poštovanje prema muslimanima i sljedbenicima drugih religija, kao i duh općega bratstva koje ne dopušta bilo kakvu vjersku diskriminaciju ili progon. Istom je prigodom Sveti Otac pozvao sve vjernike da održe živim duh Sabora. Pozivajući vas da ponovno uzmete u ruke ove dokumente, potičem vas da zajedno sa mnom molite Djevicu Mariju da pomogne svima koji vjeruju u Krista održati uvijek živim duh Drugoga vatikanskog sabora, kako bi doprinijeli uspostavljanju u svijetu općega bratstva koje odgovara na Božju volju o čovjeku, stvorenome na sliku Božju – kazao je tada Sveti Otac.
Tijekom podnevnoga nagovora 6. studenog, papa Benedikt XVI. se osvrnuo na plodnu baštinu dogmatske konstitucije 'Dei Verbum' o božanskoj objavi. Zahvaljujući tom dokumentu, koji je Sveti Otac nazvao jednim od „nosivih stupova cijele saborske građevine“, dan je nov i snažan poticaj vrednovanju Božje Riječi. Među brojnim plodovima ovoga biblijskog proljeća, drago mi je spomenuti širenje stare prakse nazvane 'lectio divina', odnosno „duhovnoga čitanja“ Svetoga pisma. Ono se sastoji u dugome zadržavanju nad biblijskim tekstom, čitajući ga uvijek iznova, gotovo „prežvakavajući ga“, kako kažu oci, i cijedeći, tako reći, iz njega sav „sok“, kako bi se njime nahranila meditacija i kontemplacija, te postiglo da se njime kao životnim sokom navodnjava konkretni život – kazao je Papa.
Na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenog, Sveti je Otac ponovno istaknuo kako je poslanje Crkve naviještanje Radosne vijesti u svakom vremenu. Na tu nas obvezu potiče jedan od ključnih saborskih dokumenata, pastoralna konstitucija 'Gaudium et spes', o Crkvi u suvremenom svijetu. Ovaj dokument tumači stanje suvremenoga čovjeka, njegov poziv i dostojanstvo, kao i sredine u kojima živi: obitelj, kulturu, gospodarstvo, politiku, međunarodnu zajednicu. To je poslanje Crkve jučer, danas i uvijek – naviještati i svjedočiti Krista, kako bi čovjek, svaki čovjek mogao u potpunosti ostvariti svoj poziv.
Prošle je pak nedjelje, tijekom podnevnoga nagovora Sveti Otac govorio o vjerskoj slobodi. I još je jednom krenuo od jednog saborskog dokumenta, od deklaracije 'Dignitatis humanae' o vjerskoj slobodi. Po svom su dostojanstvu – kaže Sabor – svi ljudi, budući da su osobe, obdarene razumom i slobodnom voljom… potaknuti vlastitom naravi i dužni zbog moralne obveze tražiti istinu, u prvom redu onu koja se tiče religije – istaknuo je Sveti Otac. Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća, Sveti će Otac, dakle, služiti Svetu Misu u prigodi 40. obljetnice svršetka Drugoga vatikanskog sabora, tog događaja koji za tadašnjega mladog teologa, a sada Papu, predstavlja „kompas uz pomoć kojega se valja orijentirati u prostranom oceanu trećega tisućljeća“.