Komarica i Topić u Rimu na Kongresu kršćanskih pokreta radnika F. Topić/P 

U Rimu je od 2. do 4. prosinca održan 10. kongres Kršćanskog pokreta radnika (KPR-MCL) koji postoji od 1970., a danas broji 280.000 članova. Kongres kojemu je prisustvovalo 600 izaslanika i oko 200 gostiju otvorio je predsjednik KPR Carlo Costalli koji je pozvao katolike da nemaju kompleks manje vrijednosti u odnosu na laicizirani svijet. Istaknuo je da je u Italiji velik problem niski natalitet i pozvao svoje članove kao i talijansku Vladu da posvete veću pozornost ovom pitanju. Costalli je potaknuo svoje članove da se bave politikom jer je to „časni izraz ljubavi“. Podržao je ulazak Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i posebno je pozvao KPR da pomaže BiH. Pier Ferdinando Casini, predsjednik talijanskoga Zastupničkog doma osvrnuo se na više aktualnih tema kao obitelj, pobačaj, odnos katolika i laika. Pozvao je katolike da se ne boje uprljati ruke politikom te je pozvao sve članove KPR da na sljedećim izborima iduće godine podupru kršćanske stranke i kršćanske kandidate. Zapaženi govornik bio je glavni tajnik jednog od tri najveća talijanska sindikata (CISL) Savino Pezzotta koji je insistirao na samostalnosti sindikata od politike. Pročelnik Zbora za proglašenje svetih kardinal José Saraiva Martins govorio je o pozivu svakog vjernika na svetost. „Svetost nije činjenje izvanrednih stvari nego činjenje svakodnevnih stvari na izvanredan način“, rekao je Martins. Kongresu se obratio i kardinal Renato Martino, predsjednik Papinskog vijeća 'Pravda i mir' koji je naglasio da na rad treba misliti “kao na čin osobe“. „Danas ne izgleda da je rad ključ socijalnog pitanja. Rad je bitan za osobu, čitava je osoba angažirana u radu, radom se osoba usavršava i obogaćuje“, kazao je kardinal Martino. Kongresu su iz Bosne i Hercegovine prisustvovali banjalučki biskup dr. Franjo Komarica, predsjednik HKD Napredak dr. Franjo Topić te Nikola i Eugen Stipić. Mons. Komarica je govorio u ime bh izaslanstva. Rekao je da je Crkva odmah nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma ustvrdila da će taj sporazum unijeti nove nemire. „Dayton nije uvažavao nijedan demokratski princip i onemogućio je da BiH bude uzor suživota. S dva je entiteta stavio posebno Hrvate u neravnopravan položaj i oni su procentualno najviše istjerani u ratu i najmanje se vratili. Hrvati su pokazali u drugim zemljama da mogu i znaju živjeti s drugima. Katolici i danas žele živjeti s drugima u miru, u dobrim odnosima s drugima“, kazao je biskup Komarica i dodao kako je Biskupska konferencija BiH nedavno predložila da se BiH ustroji u 4 pokrajine: Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla. „Bitno je da u svakom parlamentu u BiH, državnom i pokrajinskom bude 30% svakog naroda da se ne bi moglo preglasavati u bitnim stvarima. Međunarodna zajednica je uložila puno snaga i sredstava, ali to nije dalo odgovarajuće rezultate jer je loše entitetsko rješenje“, kazao je Komarica.