Izložba 'Život u palači od 1764. do 2004.'

'Život u palači od 1764. do 2004.', naziv je odlične izložbe koju je, bližeći se pedesetoj obljetnici kako je smješten, najprije kao Povijesni muzej Hrvatske, a sada Hrvatski povijesni muzej, u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch na zagrebačkom Gornjem gradu, priredio ovaj agilni muzej. O toj izložbi govori Boris Rotar.
Palača je odavno premalena za nacionalni muzej s velikim zbirkama. Prostora za stalni postav koji bi prikazivao hrvatsku povijest, nedovoljno je. Muzej iz tog razloga postavlja samo dva tipa izložbi: povijesne izložbe koje obrađuju pojedina razdoblja hrvatske povijesti i izložbe iz muzejskih zbirki. Ova najnovija, ne može se svrstati ni u jednu od spomenutih kategorija – riječ je o izložbi čiji je izložak sama palača muzeja. Palača u kojoj se Muzej nalazi sagrađena je prije točno 240 godina i za nju se često kaže da je najljepša barokna zagrebačka palača. Ovom izložbom ona je prikazana u «čistom izdanju» kako ističu autori uz minimalne intervencije u prostoru. Otvoreni su neki prolazi koji inače posjetiteljima nisu dostupni poput stepenica za poslugu i loženje peći te dvije pomoćne prostorije u prizemlju, što sve predstavlja dio ove neobične izložbe. Podaci o gradnji palače 1764. poznati su, a predstavljeni su u uvodnom dijelu izložbe nacrtima palače iz 1780. i 1801. godine i maketom palače, a popraćeni su i vedutama zagrebačkog Gornjeg grada s kraja 18. i iz 19. vijeka. U drugom su dijelu izložbe prikazani interijeri palače kako su (pretpostavlja se) izgledali u vrijeme njezinih negdašnjih vlasnika - obitelji Vojkffy tj Vojković, Oršić, Kulmer i Rauch. Svakoj je od tih obitelji predstavljeno rodoslovlje, prikazan je i njen grb, a navedeni su i važniji podaci o njezinim istaknutijim članovima i posjedima. Prigodom prikazivanja plemićkih interijera korišteni su, uz portrete vlasnika i njima srodnih obitelji, i brojni predmeti iz drugih plemićkih obitelji, odabrani iz bogatih muzejskih zbirki. Želeći barem u maloj, danas mogućoj mjeri oživjeti duh prošlih plemićkih vremena kada su se u njoj održavali veliki plesovi, u velikoj dvorani, izložen je niz portreta vladara i članova plemićkih obitelji koje su živjele na našim prostorima u XVII. i XVIII. stoljeću. Razdoblje od 1931. godine do pretvaranja zgrade u još uvijek privremeni dom Povijesnog muzeja Hrvatske, obilježili su gradonačelnici Zagreba koji su u njoj imali urede. Iz tog je doba sačuvan dio izloženog namještaja u bidermajer, i staronjemačkom stilu koji je ovom zgodom prvi put izložen javnosti. Upravo je u ovoj palači stolovao legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac koji je prvi prekoračio Savu počevši graditi Novi Zagreb. Iz ove je palače preselio u novu vijećnicu u Ulici grada Vukovara. Godine 1959. palača je pretvorena u muzejsku zgradu i tako dobila dvostruki pečat prvorazrednog kulturnog dobra. Vjerujući kako će za nove naraštaje bogate zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja biti čuvane i predstavljane u primjerenijim prostorima te da će, još uvijek privremeni, dom muzeja ostati sačuvan samo kao palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch tj. reprezentativan plemićki dom, autori ove izložbe Marina Bregovac Pisk sa suradnicima Marijom Beusanom i Nikolinom Jelavić Mitrović, učinili su ovaj prvi korak otvorivši njezine skrivene prostorije i omogućivši njezino vlastito ogledanje u vlastitom zrcalu. Našim slušateljima valja reći da je izložba popraćena lijepim katalogom s fotografijama ove iznimne palače koja već dva i pol stoljeća svjedoči o burnoj hrvatskoj povijesti.