Papa primio vjerodajnice novoga američkog veleposlanika; privatna audijencija za bugarske i iračke biskupe

(12. studenoga 2005. – RV) Neka Sjedinjene Države u svojemu vodstvu surađuju s različitim međunarodnim instancama – potaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru novome američkom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Francisu Rooneyju, čije je vjerodajnice primio danas dopodne. Sveti je Otac izrazio solidarnost s pučanstvom koje su pogodili razorni uragani na jugu Sjedinjenih Država, te istaknuo važnost moralne dimenzije u političkome djelovanju. U svijetu u kojemu je globalizacija sve veća, pouzdajem se da će Sjedinjene Države i dalje pokazivati vodstvo u promicanju vrednota poput slobode, integriteta i samoopredjeljenja – kazao je Papa te istaknuo kako to valja popratiti suradnjom s međunarodnim instancama koje rade na razvoju zajedničkih pothvata radi suočavanja s važnim temama za budućnost čovječanstva. Ratu se, kao i nepravdi i nasilju, može usprotiviti samo s obnovljenim poštivanjem općega moralnog zakona, čija načela proizlaze od samoga Stvoritelja – kazao je nadalje Sveti Otac. Stoga je priznavanje bogate baštine vrednota i načela ukorijenjenih u ovome zakonu bitno za izgradnju svijeta koji priznaje, i promiče dostojanstvo, život i slobodu svakoga ljudskog bića. To je temelj za stvaranje uvjeta za pravdu i mir u kojima mogu napredovati pojedinci i zajednice. Kako je utvrđeno na Drugome vatikanskom saboru – kazao je nadalje Sveti Otac – opće poslanje Crkve ne dopušta joj da se poistovjeti s nekim političkim, gospodarskim i društvenim sustavom. Pa ipak, njezino poslanje služi kao izvor zalaganja, usmjerenja i snage, koji mogu pridonijeti učvršćenju ljudske zajednice u skladu s Božjim zakonom. Izrazivši zahvalnost za velikodušnost koju je američki narod uvijek pokazao prema potrebitima na svim kontinentima, Papa je istaknuo zalaganje Svete Stolice u traženju rješenja za najveće probleme s kojima se čovječanstvo suočava ovih godina, poput skandala gladi, siromaštva i bolesti koje još uvijek pogađaju veliki dio svijeta. Kako bi te rane zacijelile, nije dostatno ograničiti se samo na ekonomsku pomoć, već je potrebno šire solidarno viđenje popraćeno hrabrim odlukama koje će imati dugotrajne posljedice, poput brisanja duga koji u brojnim manje razvijenim zemljama podupire siromaštvo – upozorio je Sveti Otac.
(12. studenoga 2005. – RV) Sa svojim raznim kulturnim i vjerskim sastavnicama Bugarska može biti uzor mudre integracije, suradnje i mirnoga suživota – kazao je Sveti Otac bugarskim biskupima na koncu njihova posjeta 'ad Limina'. Katolička zajednica, iako je manjina u zemlji, može obaviti zadaću velikodušnoga svjedočenja opće Kristove ljubavi – rekao je Papa. Nakon žalosnoga razdoblja komunističkoga ugnjetavanja, katolici koji su čvrstom vjerom ustrajali u svome pristajanju uz Krista, sad osjećaju žurnim učvrstiti vlastitu vjeru i širiti Evanđelje u svim okvirima društva, poglavito tamo gdje je očitija potreba kršćanskoga naviještanja. Mislim, primjerice, na opadanje nataliteta, veliki postotak pobačaja, krhkost obitelji, na problem selilaštva – istaknuo je Sveti Otac. Sveti Otac je izrazio zadovoljstvo zbog zauzimanja Katoličke Crkve u Bugarskoj na socijalnom polju, te potaknuo biskupe da velikodušno svjedoče Krista, pozivajući ih da šire, unatoč nedostatku svećenika, evanđelje nade i ljubavi. To što je važno – istaknuo je Papa – nije toliko djelotvornost organizacije koliko nepokolebljivost povjerenja u Krista, jer on vodi, drži i posvećuje svoju Crkvu, i preko vaše neizostavne službe. U svojim nedokučivim naumima – dodao je Sveti Otac – Bog vas je postavio da vršite svoju crkvenu službu bok uz bok s našom braćom Bugarske Pravoslavne Crkve. Želim da se dobri odnosi još bolje razvijaju na dobrobit Evanđelja Sina Božjega, početka i svršetka svakoga kršćanskog djelovanja. Potom je Benedikt XVI. ohrabrio bugarske biskupe ovim riječima: Treba ići započetim putom, pojačavajući molitvu da se što više približi čas kad ćemo moći sjesti za zajednički stol, kako bismo se hranili jednim Kruhom spasenja.
(12. studenoga 2005. – RV) Ohrabrenje i solidarnost s iračkim narodom izrazio je Papa primivši jutros u privatnu audijenciju kaldejske biskupe na svršetku posebne Sinode koju su održali u Rimu. "Riječ solidarnost prati jamstvo moga sjećanja u molitvi, kako se ne bi vaša ljubljena zemlja obeshrabrila, iako u teškom stanju, nego išla putom pomirenja i mira – kazao je Papa biskupima. U Iraku ima 800.000 kršćana, od kojih su oko 600.000 kaldejskih katolici, dok ih u dijaspori ima oko 150.000. Kaldejski biskupi su na Sinodi u Rimu radili na liturgijskoj reformi sirijsko-istočnoga obreda. Reforma bi trebala dati novi zamah pobožnosti. Taj je posao zahtijevao dugogodišnji studij i ne baš lake odluke, ali je to bilo razdoblje kad je Kaldejska Crkva mogla podrobnije razmišljati o velikome daru Euharistije – kazao je Papa. Kaldejski su biskupi, osim liturgijske reforme, raspravljali i o nacrtu posebnog prava koje bi trebalo urediti unutarnji život njihove zajednice, budući da je – kako je primijetio Sveti Otac – potrebna prikladna kanonska disciplina u obavljanju misije koju im je Krist povjerio. Stoga je Sveti Otac, zajedno s biskupima, uputio Gospodinu molitvu zahvalnosti, a opraštajući se s njima izrekao je posebnu preporuku ovim riječima: "Potičem vas, predragi, da proslijedite u vašem pastoralnom zalaganju i u vašoj službi nade za cijelu iračku naciju.