Papa izrazio sućut jordanskome Kralju; Papa primio Talabanija i Berishu
Papa Benedikt XVI. izrazio je žalost zbog atentatâ koji su izvršeni sinoć u
Ammanu, u Jordanu, u kojima je stradalo najmanje 57 osoba, a 300 ih je ranjeno. U
brzojavu, koji je potpisao Papin državni tajnik kardinal Angelo Sodano, upućenome
jordanskome kralju Abdulahu, Sveti je Otac atentate nazvao okrutnim djelima nasilja
i nepoštivanjem zakona i ljudskoga života. Iskrenu je sućut uputio kralju, obiteljima
žrtava, kao i cijelome narodu. Papa je, osim toga, obećao da će se moliti za poginule
i ranjene, na njihove je najbliže zazvao božanske darove utjehe, a onima koji se zalažu
za trajni mir i poštivanje ljudskih prava na Bliskome istoku poželio neiscrpnu hrabrost.
Dok u Iraku nasilje ne prestaje, nastavlja se pohod Italiji iračkoga predsjednika
Jalala Talabanija, kojega je, nakon susreta s talijanskim državnim vrhom, Sveti Otac
danas dopodne primio u privatnu audijenciju. Novi Irak želi demokraciju, ljudska prava,
slobodu i jednakost, a ostanak multinacionalnih snaga za Irak je veoma važan – s tom
je porukom predsjednik Talabani došao u Italiju, a sigurno ju je iznio i danas, susrevši
se prvi put s papom Benediktom XVI. Razgovor je trajao oko pola sata, a započeo je
riječima predsjednika Talabanija, koji je izrazio veliko zadovoljstvo zbog ove audijencije.
Podsjetimo da je Talabanija, kurdskoga vođu, 6. travnja ove godine izabrao novi Parlament,
koji je irački narod izglasao 30. siječnja. Nakon što je prošloga mjeseca usvojen
novi Ustav, do kraja godine se očekuje izbor nove Vlade koja više neće biti privremena.
Osim iračkoga Predsjednika, papa Benedikt XVI. danas je primio i albanskoga
Premijera Salija Berishu. Nakon razgovora održanoga u Papinoj biblioteci, koji je
trajao petnaestak minuta, Premijer je Papi darovao reprodukciju kipa Majke Terezije
iz Calcutte, čiji bi original trebao biti postavljen u zračnu luku u Tirani. Prije
audijencije kod Svetoga Oca, Premijer je ocu Lombardiju, novome ravnatelju Vatikanskoga
radija uručio odličje "Red Majke Terezije", u znak zahvalnosti i priznanja za ono
što je papinski radio učinio za Albaniju tijekom više od 50 godina povezanosti. Ako
primamo odličje za zasluge iz prošlosti, smatramo ga obvezom i za budući rad – kazao
je između ostaloga otac Lombardi na današnjoj svečanosti koja je bila obilježena srdačnošću
i prijateljskim ozračjem. Posebne je osjećaje pobudio premijer Berisha, kada se prisjetio
povijesnih trenutaka koji su nerazdvojivo vezali Papin radio za događanja u Albaniji,
poput, primjerice, posjet Ivana Pavla II. toj zemlji, 1993. godine. Bio je to dan
"uskrsnuća" – kako ga je nazvao papa Wojtyła - nakon mračnoga razdoblja komunizma.
Ovaj je Radio uvijek bio glas istine, i branio, za Albance, najdragocjenije istine.
Bio je njihov glas kada Albanci nisu mogli govoriti; i to je glavni razlog zbog kojega
je Predsjednik Republike odobrio dodjelu ovoga odličja Vatikanskome radiju – kazao
je Premijer. Otac Lombardi je pak, napominjući kako je odličje posvećeno Majci Tereziji,
kazao da je to odličje mira, milosrđa, dijaloga i ljubavi. To je velika poruka. Želimo
služiti albanskome narodu u tom duhu koji će pomoći rastu u miru i dijalogu – kazao
je o. Lombardi. Razgovarajući, nakon svečanosti, s novinarom naše radio postaje, premijer
Berisha se osvrnuo na sadašnju društveno-političku i vjersku situaciju u Albaniji,
krenuvši od posebnoga odnosa koji je Albanija imala, i ima, prema svojoj sunarodnjakinji,
Majci Tereziji, koja je za svijet postala znak solidarnosti i služenja. Mislim da
što vrijeme više prolazi, to njezin lik postaje sve veći – kazao je Premijer. Tijekom
diktature Albanija je nijekala svoju veliku kćer, ali Majka Terezija nije nikada zanijekala
svoju zemlju. Kada je pohodila Albaniju, upitao sam ju mogu li javno, u ime svih Albanaca,
tražiti oprost za sve ono što je režim u prošlosti učinio protiv nje. Odgovorila mi
je da to nikako nije potrebno – kazao je Premijer. Osvrnuvši se nadalje na ulogu Katoličke
Crkve u Albaniji, Premijer je kazao kako su ljudi Crkve svih religija, uz brojne teškoće,
ovih godina u zemlji izgradili duhovnu infrastrukturu. Obnovili su tradiciju religijskoga
sklada koji je oduvijek postojao u mojoj zemlji. Albanija je danas primjer izvanredne
religijske snošljivosti – kazao je Premijer. Što se tiče Kosova, Premijer je napomenuo
kako je san o ujedinjenju zamijenjen snom o neovisnosti. Mislim da je poštivanje toga
sna u interesu mira, stabilnosti i napretka, pod uvjetom da se u potpunosti zajamče
prava srpskih manjina, kako bi Kosovo postala zemlja u kojoj svi građani imaju jednaka
prava. Mislim da je to stvaran prinos za stabilnost Makedonije, Albanije i Crne Gore
– napomenuo je albanski Premijer.