Pred neobjašnjivom veličinom Stvorenoga postoje neki koji bi htjeli znanstveno pokazati
uzročnost lišenu vodstva, ali “Sveto pismo budi razum koji spava”. Ovo je kratki komentar
kojim je Benedikt XVI. zaključio jutrošnju katehezu opće audijencije, posvećenu temi
Božjeg milosrđa opjevanog u 136. Psalmu. Audijencija je održana na Trgu sv. Petra
osvijetljenome suncem u nazočnosti 25 tisuća osoba s četiri kontinenta – među hodočasničkim
skupinama bilo je hodočasnika i iz Kine i Malavija – na dan posvete Lateranske bazilike.
Zove se "Veliki Hallel" Psalam 136., kazao je Papa, više je od jednostavne pjesme
o milosrđu, nego nastoji definirati stajališta koja se uspostavljaju unutar odnosa
između Boga i čovjeka: vjernost, poštenje, ljubav te milosrđe Božje. ”Unutar toga
odnosa, Bog se ne pojavljuje u Bibliji kao neki bešćutan i neumoljiv Gospodar, niti
kao neko nejasno i nerazumljivo biće, slično udesu, protiv čije je otajstvene sile
uzaludno boriti se. Naprotiv, on se objavljuje kao osoba koja ljubi svoja stvorenja,
bdije nad njima, prati ih na putu kroz povijest i trpi zbog nevjere kojom se narod
često suprotstavlja onom njegovom hesed, njegovoj milosrdnoj i očinskoj ljubavi”.
Prvi vidljivi znak te božanske ljubavi – nastavio je Benedikt XVI. - valja tražiti
u stvorenju. Tek potom na pozornicu stupa povijest. Postoji jedna “kozmička objava
otvorena svima”, koja govori po znakovima prirode: nebesima, zemlji, vodi, suncu,
i zvijezdama. Postoji, dakle, božanska poruka, otajstveno urezana u stvorenje, te
znak onoga hesed, Božje vjernosti ispunjene ljubavlju, vjernosti Boga koji svojim
stvorenjima daruje postojanje i život, vodu i hranu, svjetlo i vrijeme. Potrebne su
bistre oči kako bi se moglo motriti ovo božansko otkrivenje, spominjući se poticaja
Knjige mudrosti, koja nas upozorava da "prema veličini i ljepoti stvorova možemo,
po sličnosti, razmišljati i o njihovu Tvorcu". Papa je katehezu svršio citirajući
crkvenog oca Bazilija Velikog, koji izražava sve svoje čuđenje prema Stvaranju, unatoč
što postoje neki – primijetio je – koji "zavedeni ateizmom što su ga nosili u sebi,
zamišljali svemir bez vodstva i bez reda, kao da je ostavljen na milost i nemilost
slučaju". Riječi ovoga oca iz IV. stoljeća Papa smatra izvanredno aktualnima. Koliko
ima danas tih ‘nekih’ koji su zavedeni ateizmom što su ga nosili u sebi, zamišljali
svemir bez vodstva i bez reda, kao da je ostavljen na milost i nemilost slučaju. Gospodin
Svetim pismom ponovno budi uspavani razum i kaže nam kako na početku stoji stvoriteljska
Riječ, stvoriteljski razum koji je stvorio sve, koji je stvorio inteligentni nacrt
kozmosa koji je i ljubav. Pustimo neka nas probudi ta Božja Riječ, molimo da također
rasvijetli naš razum kako bismo uočili poruku stvorenoga upisanu u našem srcu: da
je početak svega stvoriteljski razum, koji je ljubav i dobrota. Njegovo milosrđe je
vječno, kazao je Papa. Tradicionalno pozdravljajući mlade i bolesnike te mladence,
Papa je podsjetio i na važnost 9. studenoga, dana kada se slavi Posveta Lateranske
Bazilike, rimske Katedrale: “Braćo i sestre pozivam vas da se ujedinite s čitavom
Crkvom u molitvi Kristu Spasitelju, Otkupitelju čovjeka i povijesti, kako bi čovječanstvo
prihvatilo dar svoga oslobođenja i spasenja”. Hrvatske hodočasnike s Hvara i iz
Hrvatske katoličke misije iz Pariza Papa je pozdravio ovim riječima: "Pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, osobito vjernike s otoka Hvara, iz Carevdara te iz hrvatske
misije u Parizu. Vjerni svome krsnome savezu s Bogom, snagom Duha Svetoga svjedočite
za Istinu. Blagoslivljam od srca vas i vaše obitelji! Hvaljen Isus i Marija!".
Hodočasnike
iz Hrvatske katoličke misije u Parizu doveo je ravnatelj Misije o. Mato Antunović: