Opća audijencija srijedom

Pred neobjašnjivom veličinom Stvorenoga postoje neki koji bi htjeli znanstveno pokazati uzročnost lišenu vodstva, ali “Sveto pismo budi razum koji spava”. Ovo je kratki komentar kojim je Benedikt XVI. zaključio jutrošnju katehezu opće audijencije, posvećenu temi Božjeg milosrđa opjevanog u 136. Psalmu. Audijencija je održana na Trgu sv. Petra osvijetljenome suncem u nazočnosti 25 tisuća osoba s četiri kontinenta – među hodočasničkim skupinama bilo je hodočasnika i iz Kine i Malavija – na dan posvete Lateranske bazilike. Zove se "Veliki Hallel" Psalam 136., kazao je Papa, više je od jednostavne pjesme o milosrđu, nego nastoji definirati stajališta koja se uspostavljaju unutar odnosa između Boga i čovjeka: vjernost, poštenje, ljubav te milosrđe Božje. ”Unutar toga odnosa, Bog se ne pojavljuje u Bibliji kao neki bešćutan i neumoljiv Gospodar, niti kao neko nejasno i nerazumljivo biće, slično udesu, protiv čije je otajstvene sile uzaludno boriti se. Naprotiv, on se objavljuje kao osoba koja ljubi svoja stvorenja, bdije nad njima, prati ih na putu kroz povijest i trpi zbog nevjere kojom se narod često suprotstavlja onom njegovom hesed, njegovoj milosrdnoj i očinskoj ljubavi”. Prvi vidljivi znak te božanske ljubavi – nastavio je Benedikt XVI. - valja tražiti u stvorenju. Tek potom na pozornicu stupa povijest. Postoji jedna “kozmička objava otvorena svima”, koja govori po znakovima prirode: nebesima, zemlji, vodi, suncu, i zvijezdama. Postoji, dakle, božanska poruka, otajstveno urezana u stvorenje, te znak onoga hesed, Božje vjernosti ispunjene ljubavlju, vjernosti Boga koji svojim stvorenjima daruje postojanje i život, vodu i hranu, svjetlo i vrijeme. Potrebne su bistre oči kako bi se moglo motriti ovo božansko otkrivenje, spominjući se poticaja Knjige mudrosti, koja nas upozorava da "prema veličini i ljepoti stvorova možemo, po sličnosti, razmišljati i o njihovu Tvorcu". Papa je katehezu svršio citirajući crkvenog oca Bazilija Velikog, koji izražava sve svoje čuđenje prema Stvaranju, unatoč što postoje neki – primijetio je – koji "zavedeni ateizmom što su ga nosili u sebi, zamišljali svemir bez vodstva i bez reda, kao da je ostavljen na milost i nemilost slučaju". Riječi ovoga oca iz IV. stoljeća Papa smatra izvanredno aktualnima. Koliko ima danas tih ‘nekih’ koji su zavedeni ateizmom što su ga nosili u sebi, zamišljali svemir bez vodstva i bez reda, kao da je ostavljen na milost i nemilost slučaju. Gospodin Svetim pismom ponovno budi uspavani razum i kaže nam kako na početku stoji stvoriteljska Riječ, stvoriteljski razum koji je stvorio sve, koji je stvorio inteligentni nacrt kozmosa koji je i ljubav. Pustimo neka nas probudi ta Božja Riječ, molimo da također rasvijetli naš razum kako bismo uočili poruku stvorenoga upisanu u našem srcu: da je početak svega stvoriteljski razum, koji je ljubav i dobrota. Njegovo milosrđe je vječno, kazao je Papa.
Tradicionalno pozdravljajući mlade i bolesnike te mladence, Papa je podsjetio i na važnost 9. studenoga, dana kada se slavi Posveta Lateranske Bazilike, rimske Katedrale: “Braćo i sestre pozivam vas da se ujedinite s čitavom Crkvom u molitvi Kristu Spasitelju, Otkupitelju čovjeka i povijesti, kako bi čovječanstvo prihvatilo dar svoga oslobođenja i spasenja”.
Hrvatske hodočasnike s Hvara i iz Hrvatske katoličke misije iz Pariza Papa je pozdravio ovim riječima: "Pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, osobito vjernike s otoka Hvara, iz Carevdara te iz hrvatske misije u Parizu. Vjerni svome krsnome savezu s Bogom, snagom Duha Svetoga svjedočite za Istinu. Blagoslivljam od srca vas i vaše obitelji! Hvaljen Isus i Marija!".
Hodočasnike iz Hrvatske katoličke misije u Parizu doveo je ravnatelj Misije o. Mato Antunović: