Samo ako znanost i tehnika poštuju nepovredivo ljudsko dostojanstvo i ljudski život
u svim njegovim razdobljima, naša će budućnost biti doista humana – istaknuo je papa
Benedikt XVI. jučer, primivši u audijenciju skupinu parlamentaraca iz Bavarske. U
isto je vrijeme u Tiskovnome uredu Svete Stolice bilo u tijeku predstavljanje prvoga
međunarodnog kongresa o nacrtu "Znanost, teologija i ontološko pitanje", koji će se
održati od 9. do 11. studenog na Papinskome lateranskom sveučilištu. Osvrnuvši se
na riječi Svetoga Oca, msgr. Gianfranco Basti, profesor filozofije na Lateranskome
sveučilištu i voditelj ovoga nacrta, kazao je u razgovoru za Vatikanski radio kako
je srž tih Papinih riječi o nezaobilaznome odnosu koji treba postojati među humanim
i znanstvenim disciplinama, upravo cilj nacrta "Znanost, teologija i ontološko pitanje".
Na upit novinara je li u svakodnevnome iskustvu primijetio promjene u odnosu između
vjere i znanosti u svjetlu naučavanja Ivana Pavla II. o toj temi, a koje je svoj vrhunac
imalo u enciklici 'Fides et Ratio', msgr. Basti je kazao kako je došlo do velikih
promjena zbog toga što je ta enciklika, na teološkome i crkvenom području, također
odraz promjene mentaliteta do koje je došlo polovicom prošloga stoljeća upravo na
znanstvenom području. Dijalog između znanosti i vjere, odnosno između ljudi znanosti
i ljudi vjere nije samo moralna dužnost, već je na neki način i znanstvena potreba.
Osvrnuvši se na koncu na jednu od tema koje najčešće dolaze u prvi plan u suočavanju
između znanosti i vjere, na teoriju evolucije, msgr. Basti je napomenuo kako između
teorije evolucije i teorije stvaranja nema opiranja. Osim toga, sâm je Darwin tražio
vjerski smisao života, tražio je Boga i na osobnoj razini. Polemika je počela s laicizmom,
koji je obilježio veliki dio XX. stoljeća, i to upravo stoga što je u shemu Darwinove
teorije evolucije uvedena slučajnost, koja je pak poslije opovrgnuta na razini samoga
znanstvenog istraživanja – pojasnio je msgr. Basti. Beskonačnost u znanosti, filozofiji
i teologiji, tema je prvoga međunarodnog skupa koji će se održati u okviru nacrta
'znanost, teologija i ontološko pitanje'. Skup, na kojemu će se o pitanju Beskonačnoga
sučeljavati znanstvenici, filozofi i teolozi, jučer je u Tiskovnome uredu Svete Stolice
predstavio kardinal Paul Poupard, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu. Pošto
je istaknuo važnost dijaloga između znanstvene i vjerske kulture unutar Katoličke
Crkve, kardinal je pojasnio kako u dijalogu Crkve sa svijetom nije riječ samo o pronalaženju
formule koja bi jamčila dobrosusjedske odnose sa znanošću, ili označavala prekoračenja
znanstvenih granica, jer, dobro znamo kamo može odvesti znanstveno istraživanje koje
je svrha samome sebi, u slučaju, primjerice, atomske bombe i kloniranja. Ali, svjesni
smo također koliko može biti opasna jedna religija koja prekida veze s razumom te
postaje plijenom fundamentalizma – istaknuo je kardinal. Vjernici imaju obvezu slušati
ono što nudi znanost. Već je u vrijeme Galileja kardinal Baronio izrekao aforizam
– dodao je kardinal te citirao "Sveto pismo nas ne uči teorije o nebu, nego kako se
ide u nebo. Ono što nas zanima jest to da svemir nije nastao od sebe, nego da ima
stvoritelja. Za vjernike je važno znati, kako bi bolje razumjeli, kako znanost vidi
stvari. Kako bi Pascal rekao, to je pitanje drugoga reda." Tijekom tiskovne konferencije
spomenuta su i na neka pitanja koja će animirati spomenuti skup, primjerice, je li
svemir ograničen ili je beskonačan u prostoru i vremenu? Širi li se svemir u beskonačnost?
Je li pretpostavka potencijalne neograničenosti ljudskoga razuma još održiva glede
suvremenih spoznajnih znanosti za opravdanje slobode i racionalnosti individuuma?
Nacrt 'znanost, teologija, ontološko pitanje' pokrenut je 2003. godine, tisuću godina
nakon preminuća velikoga zagovornika susreta u srednjovjekovnome kršćanstvu između
znanosti i vjere, pape Silvestra II. U nacrtu, pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća
za kulturu i ravnanjem Lateranskoga sveučilišta, sudjeluje više od 650 studenata i
profesora iz cijeloga svijeta. Papinska sveučilišta Gregoriana, sveti Ivan Lateranski
i Regina Apostolorum pokrenuli su nacrt, a financira ga John Templeton, privatnik
zainteresiran za dijalog između znanosti i vjere.