Proglašenje osam novih blaženika

(29. listopada 2005. – RV) U Bazilici svetoga Petra u tijeku su završni obredi, na kojima je nazočan papa Benedikt XVI., svete Mise beatifikacije osmero slugu Božjih – 7 dijecezanskih svećenika i jedne redovnice – ubijenih iz vjerske mržnje tijekom Španjolskoga građanskog rata, u kolovozu 1936. godine. Euharistijsko slavlje predvodi kardinal José Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, a Sveti je Otac sišao u baziliku na završne obrede, kako bi se poklonio relikvijama novih blaženika, te pozdravio nazočne vjernike. Među novim su blaženicima Josep Tápies i šest drugova, strijeljani u katalonskome gradu La Pobla de Segur, te redovnica Kongregacije sestara štovateljica euharistijske pobožnosti María de Los Angeles Ginard Martí, ubijena u Madridu. Tijekom Španjolskoga građanskog rata, koji je trajao od 1936. do 1939. godine, došlo je do vrlo okrutnih progona s ciljem uništenja Crkve u Španjolskoj. Prema procjenama, u to je vrijeme ubijeno 13 biskupâ, više od 4000 dijecezanskih svećenika i bogoslova, više od 2300 redovnika, 283 redovnice i na tisuće katolika laika.
Govoreći za Vatikanski radio o glavnim obilježjima svetosti sedmorice svećenika, otac Romualdo Rodrigo, postulator kauze za njihovu beatifikaciju, istaknuo je njihovu snagu duha, vjernost Gospodinu, njihovu vjeru i dosljednost u životu. Bili su uvjereni propovjednici, koji su vjerovali u ono što su poučavali, sve do žrtvovanja vlastitoga života u obranu vjere. Kad su počeli progoni, mogli su pobjeći – što im je bilo i ponuđeno – ali su oni radije ostali na svom mjestu, kraj povjerenog im naroda, kako bi štitili svoje župe i nastojali izbjeći oskvrnuće Presvetoga. Sestra María de Los Angeles pak sve nas podsjeća na pravo središte kršćanske duhovnosti, odnosno na Krista nazočnoga u Presvetome Oltarskom Sakramentu. U njemu nam On daruje svoje Tijelo i svoju Krv, i u kojemu ostaje kako bismo Ga voljeli i klanjali mu se – kazao je u razgovoru za našu radio postaju otac Bartolomeo Mas, postulator kauze za betifikaciju sestre Maríje. Njezina je poruka današnjemu čovjeku upravo njezina velika ljubav prema Kristu i jedinstvo s Njime koji je nazočan u Euharistiji. Iz Euharistije kršćanin treba uvijek crpiti svoju snagu, hrabrost i nesebičnost u darivanju sebe drugima. Nova nas blaženica poziva na stalnu i hrabru vjernost, koju čine ponizna jednostavnost i čvrsta dosljednost u životu – kazao je o. Mas.
Kršćani i Židovi trebaju svakodnevno surađivati kako bi svjedočili jedinoga Boga te promicali pravdu i mir za buduće naraštaje – stoji u Papinoj poruci u prigodi 40. obljetnice saborske deklaracije o međureligijskom dijalogu 'Nostra Aetate'. Novo doba odnosa sa židovskim narodom započelo je deklaracijom 'Nostra Aetate' koja je postavila temelj za iskreni teološki dijalog – stoji u Papinoj poruci upućenoj kardinalu Walteru Kasperu, predsjedniku Povjerenstva za odnose sa Židovima. Ova nam godišnjica pruža obilne razloge da zahvalimo svemogućemu Bogu za svjedočenje svih onih koji su, unatoč slojevitoj i često bolnoj povijesti, poglavito nakon iskustva holokausta, nadahnutoga novopoganskom rasističkom ideologijom, hrabro radili na promicanju pomirenja i boljeg razumijevanja među Židovima i Kršćanima – stoji u poruci. Dokument 'Nostra Aetate', istaknuo je potrebu nadilaženja predrasuda, nesporazuma i ravnodušnosti prošlosti kao govora prezira i mržnje - stoji nadalje u poruci. On je bio prigoda za dublje razumijevanje i uzajamno poštivanje, suradnju i prijateljstvo između katolika i Židova. Isto je tako pred njih stavio izazov priznavanja zajedničkih duhovnih korijena, i štovanja zajedničke baštine vjere u Jedinoga Boga - pojasnio je Benedikt XVI. Trebamo obnoviti svoje zalaganje u djelu koje moramo dovršiti. A obzirom na to, od prvih dana pontifikata, poglavito tijekom posjeta Sinagogi u Koelnu, iznio sam svoju čvrstu odlučnost slijediti put koji je započeo moj ljubljeni prethodnik Ivan Pavao II. Sveti je Otac na koncu potaknuo kršćane i Židove na svagdašnju suradnju izražavajući nadu da u teološkom dijalogu, kontaktima i svakodnevnoj suradnji, oni mogu pružiti sve snažnije zajedničko svjedočanstvo jedinome Bogu i njegovim zapovijedima, svetosti života, promicanju ljudskoga dostojanstva, pravima obitelji i potrebama izgradnje svijeta pravde, pomirenja i mira za nove naraštaje.
U prigodi ove godišnjice, u četvrtak, 27. listopada, u Rimu je održan susret na kojemu je bio također nazočan rabin David Rosen, te kardinal Walter Kasper. Osvrnuvši se na četrdeset godina od objavljivanja dokumenta, kardinal je tom prigodom kazao je da je to vrijeme imalo svojih uspješnih i manje uspješnih trenutaka, te je trebalo prevladati brojne neodlučnosti i nesporazume, ali su to bile i godine rađanja dubokih prijateljstava, i godine koje puno obećavaju. Govoreći o poruci dokumenta, kardinal je kazao kako je ona jasna: odlučno 'ne' svakome obliku anitisemitizma, i osuda svake uvrede, diskriminacije i progonstva, te isto tako odlučno 'da' otkrivanju zajedničkih korijena židovstva i kršćanstva.