Ujedinjeni su narodi u potrazi za novim identitetom, 60 godina nakon ustanovljenja,
u radikalno promijenjenoj geopolitičkoj ravnoteži u svijetu, gdje je podjela na Istok
i Zapad ustupila mjesto podjeli na Sjever i Jug, a na početku trećega tisućljeća možda
i sukobu civilizacija, te, nažalost, i religija. Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih
naroda, stoga poziva tu svjetsku organizaciju da se sučeli s izazovima našega doba,
polazeći – kako stoji u njegovoj poruci za Dan Ujedinjenih naroda – od svijesti da
je na stotine milijuna osoba bez zaštite od gladi, bolesti i uništavanja okoliša,
iako svijet ima sredstva kako bi ih spasio. On također podsjeća na obećanje, koje
su prije mjesec dana u New Yorku potpisali svjetski čelnici, o smanjenju siromaštva
za 50%, kao i na obećanu borbu protiv terorizma, zaštitu stanovništva od genocida
i ratnih zločina, te na stvaranje novih struktura za zaštitu ljudskih prava i uspostavljanje
stalnoga mira u zemljama zahvaćenima ratom. Ali brojna su pitanja u kojima svjetski
čelnici nisu postigli sporazum niti na papiru, poput klimatskih promjena, naoružanja
i neširenja nuklearnoga naoružanja, a isto je tako upitna reforma Vijeća sigurnosti
– stoji u njegovoj poruci. Maria Rita Saulle, profesor međunarodnoga prava na rimskome
sveučilištu 'Sapienza', kazala je za naš radio kako bi Ujedinjeni narodi, kad bi mogli
slobodno djelovati, doista jamčili međunarodnu zakonitost i mir, ali problem je u
Vijeću sigurnosti koje nije demokratski ustrojeno. Neke države, koje su postale svjetska
sila nisu u Vijeću sigurnosti, a to umanjuje učinkovitost Ujedinjenih naroda. Kad
bi velike sile bile demokratičnije, Ujedinjeni bi narodi bili djelotvorniji i sigurno
bi doprinijeli suzbijanju gladi kao i svjetskome boljitku. Budući da se to ne događa,
neke sile privilegiraju uporabu i prodaju oružja, na štetu ulaganja u opismenjivanje,
razvoj i zdravlje – kazala je Rita Saulle.