Molitvom Srednjega časa započelo je jutros, 10. listopada, u zgradi Nadbiskupskog
ordinarijata u Splitu XXXI. redovito jesensko plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske
konferencije. Pozdravljajući sve sudionike, nadbiskup Barišić obratio se i nazočnim
novinarima, izražavajući svoje "iznenađenje i čuđenje" što je zbog objavljivanja doznate
istine jedan njihov kolega završio pod optužbom u zatvoru, aludirajući na slučaj novinara
Slobodne Dalmacije Josipa Jovića. Nadalje, nadbiskup je izrazio nadu da će biskupi
u tijeku ovog zasjedanja vidjeti stanje i prisutnost Crkve. Predsjednik HBK kardinal
Josip Bozanić, nakon što je pozdravio sve nazočne, te svoje misli i molitve usredotočio
na zajedništvo Katoličke Crkve na čijem kormilu je papa Benedikt XVI., izvijestio
je o dnevnom redu i temama zasjedanja. Tako će biskupi raspravljati o odgoju i obrazovanju
u malim sjemeništima, o Hrvatskom Caritasu i karitativnom djelovanju Crkve, a na dnevnom
redu su: izvješće Biskupske komisije za odnose s državom, provedbeni ugovor o katoličkim
školama, izvješće komisije HBK za pomoć ratom stradaloga stanovništva, pokretanje
postupka za proglašenje blaženih fra Ante Josipa Tomičića i Marice Stanković, odobrenje
biblijskih tekstova za novo izdanje nedjeljnog i blagdanskog lekcionara. U dnevni
red je uvršten prijedlog Stalnoga vijeća HBK s posljednjeg zasjedanja u Gospiću da
se dovrši ustrojstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj, pitanje oživljavanja crkvene pokrajine
sa sjedištem u Zadru i uspostava nove crkvene pokrajine za Slavoniju sa sjedištem
u Đakovu. Kardinal je također istaknuo da je Katolička Crkva u Hrvatskoj i hrvatskom
narodu svjesna svoje povijesne i sadašnje uloge te je uvijek nastojala biti osjetljiva
za konkretne potrebe našega čovjeka i za opće dobro naroda. To je činila u vrijeme
komunističkoga totalitarizma, u presudnim trenucima oslobađanja naroda od komunističkoga
režima, u teškim godinama rata te u svim godinama demokratskih promjena i tranzicije.
Crkva je imala osobito osjetljivu ulogu u vrijeme nametnutog nam rata. Budući da smo
od vremena do vremena suočeni s proizvoljnim tumačenjem tadašnjeg zauzimanja Crkve,
pa i tendencioznim iskrivljavanjem povijesnih činjenica, HBK smatra potrebnim progovoriti
o tim pitanjima. "Napominjem da s tom nakanom, u pripremi Tajništva HBK, izlazi i
svezak koji sadrži sve zajedničke intervente HBK vezane uz to razdoblje", pojasnio
je kardinal. Osvrćući se na otvaranje pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom
unijom, kardinal Bozanić izrazio je radost, stavljajući važnost i značenje toga čina
uz bok međunarodnom priznanju Hrvatske.