U nedjelju, 2. listopada, tijekom svečane svete Mise, uz više od 320 koncelebranata,
među kojima kardinali, patrijarsi i biskupi, papa Benedikt XVI. označio je početak
XI. opće skupštine Biskupske sinode koja će biti u potpunosti posvećena Euharistiji.
Tijekom Mise, kao i poslije, u nedjeljnome nagovoru, Sveti je Otac molio Boga i Djevicu
Mariju da na poseban način pomognu Crkvi zauzetoj u ovome razmišljanju, kako bi postigla
što jasniju svijest o vlastitome poslanju u službi Otkupitelju, stvarno nazočnome
u sakramentu Euharistije. U homiliji Sveti je Otac istaknuo kako je Bog stvorio
čovjeka na svoju sliku, stoga u čovjeku "blista" i malo božanske ljubavi. Međutim,
je li čovjek svjestan toga? Odgovara li na tu ljubav? – upitao se Papa. Bog nas očekuje.
On želi da ga mi volimo. Ne bi li takav poziv trebao dirnuti naša srca? Upravo u ovome
trenutku u kojemu slavimo Euharistiju, i u kojemu otvaramo Sinodu o Euharistiji, On
nam dolazi u susret, dolazi meni u susret. Hoće li naići na odgovor? Ili se s nama
događa kao s vinogradom o kojemu u Izaiji Bog kaže: "Nadaše se da će uroditi grožđem,
a on izrodi vinjagu"? Nije li naš kršćanski život često više ocat nego vino? Samosažaljenje,
borba, ravnodušnost? – upitao je Sveti Otac. Kontrast između dobroga grožđa, znaka
pravednosti, i divlje loze, znaka nasilja, u Evanđelju je još snažnije. Iako je tamo
grožđe dobro, nepravedni su i okrutni vinogradari, jer žele zadržati za sebe plod
berbe. Mučna je to slika – objasnio je Sveti Otac – sâm Bog je prezren, kao što se
često dogodi u današnjemu svijetu. Mi ljudi, kojima je sve stvoreno povjereno na upravljanje,
prisvajamo ga. Želimo osobno, i samo mi, gospodariti njime. Želimo posjedovati svijet
i sam svoj vlastiti život bez ograničenja. Bog nam smeta. O njemu se sroči koji jednostavan
pobožni izraz, ili ga se potpuno niječe ili brani u javnome životu, tako da gubi svako
značenje. Snošljivost koja dopušta privatno mišljenje o Bogu, ali mu niječe opće dobro,
ta stvarnost svijeta i našega života nije snošljivost već hipokrizija. Međutim, tamo
gdje je čovjek jedini gospodar svijeta i vlasnik samoga sebe, ne može postojati pravednost.
Tamo može prevladavati samo samovolja moći i interesa – upozorio je Sveti Otac. Oštar
sud kojemu Bog podvrgava "nevjerni vinograd" u povijesti se dogodio razaranjem Jeruzalema,
70. godine poslije Krista – kazao je nadalje Papa. Prijetnja suda tiče se i nas, Crkve
u Europi, Europe i općenito Zapada. I nama može biti oduzeto svjetlo, stoga dobro
činimo ako molimo Gospodina da nam pomogne da se obratimo i da nam daruje milost istinske
obnove. Ipak, nije prijetnja 'posljednja riječ', već obećanje na koncu kojega – prema
Papinim riječima – pobjeđuje ljubav. Ona ljubav koja, s Isusom u Dvorani Posljednje
večere, postaje jedno od neizrecivih otajstava kršćanske vjere – iz Kristove smrti
izvire život; On je dokaz da je ljubav pobijedila smrt. U svetoj Euharistiji Isus
s Križa sve nas privlači sebi i čini nas mladicama vinove loze, tj. samoga sebe. Ako
ostanemo sjedinjeni s Njime, donijet ćemo i mi plod, a ne ocat samodostatnosti, nezadovoljstva
s Bogom i onime što je stvorio, već dobro vino radosti u Bogu i ljubavi prema drugome.
Molimo stoga Gospodina da nam podari svoju milost, kako tijekom ova tri tjedna trajanja
Sinode ne bismo samo govorili lijepe riječi o Euharistiji, nego kako bismo ponajviše
živjeli ojačani njezinom snagom – kazao je na koncu Sveti Otac.