Skup na Gregoriani - 40. obljetnica saborske deklaracije 'Nostra Aetate'

(27. rujna 2005. – RV) Na međunarodnome skupu koji se održava na Papinskome sveučilištu Gregoriana, prigodom četrdesete obljetnice saborske deklaracije 'Nostra Aetate', u središtu su promatranja izgledi dijaloga s budistima. Na Aziju se zbog njezinoga niskoga postotka katolika, svega 1% njezinoga stanovništva, gleda često kao na periferiju Crkve. U tom dijelu svijeta stanuje 50% svjetskoga pučanstva, od čega su 50% mladi; ona je kontinent budućnosti. Crkva nema periferije. O tome svjedoče brojna putovanja Ivana Pavla II. i njegova skrb o problemima toga dijela svijeta. Azija je mozaik brojnih starih vjerskih tradicija koje se susreću s materijalističkim i sekulariziranim društvima. Najveće svjetske kapitalističke tvrtke otvorile su svoja sjedišta upravo na Istoku. Proturječnosti koje nastaju iz toga susreta, svojevrsnoga sukoba, stvaraju brojne teškoće: manjine su na rubu društva, siromašni smješteni u predgrađima, a ne pripadnici kasta su obespravljeni. Tradicionalne religije su isprepletene s kulturama država i gledaju na kršćanstvo kao jednu stranačku vjeru. Papa Ivan Pavao II. nikad nije prestao u središte tih napetosti stavljati Isusa Krista i dostojanstvo azijskoga čovjeka koji treba biti temeljna točka rasprave kad je riječ o razvitku kontinenta. Asanga Tilakaratne, stručnjak za budizam u Šri Lanki, istaknuo je u svome izlaganju kako treba nastaviti zajedničke napore. Katolička Crkva je s deklaracijom 'Nostra Aetate' dala veliki poticaj dijalogu, a budisti su zamijetili kako treba pronaći prikladne oblike stalnoga dijaloga, iako je najveći problem u tome što Budizam nema središnje vlasti koja je u stanju ostvariti stalni dijalog. Budisti trebaju – prema profesorovom mišljenju – pronaći nove putove dijaloga koji će uroditi stvarnim plodom, a da bi se to dogodilo moraju imati ovlaštenu osobu s kojom se može voditi dijalog. Profesor je nadalje rekao iako su teističke i ne teističke vjere nepomirljivi svjetovi, dijalog je, ne samo hvale vrijedan, nego je temeljan za mir i sklad naroda koji trebaju biti sposobni promatrati stvari s raznih stajališta, to jest biti sposobni mijenjati točku gledišta, a to se postiže prije svega uzajamnim upoznavanjem, kao i upoznavanjem svojih povijesnih i duhovnih tradicija – kazao je profesor Tilakaratne.