Nadbiskup Nikola Eterović o Euharistiji

U Vatikanu će se od 2. do 23. listopada održati XI. redovna opća skupština biskupske sinode. Usporedo s približavanjem datuma njezina početka raste zanimanje za promišljanje o Euharistiji, kojoj je Ivan Pavao II. posvetio encikliku Crkva iz Euharistije (Ecclesia de Eucaristia), objavljenu 17. travnja 2003. godine. Zbor za bogoštovlje i sakramentalnu stegu objavio je 25. ožujka 2004. dokument Redemptionis Sacramentum, a u listopadu iste godine u Guadalajari, u Meksiku, održan je Međunarodni euharistijski kongres. S tim je važnim crkvenim događajem počela posebna Euharistijska godina, koja će svršiti općom skupštinom Biskupske sinode na temu: 'Euharistija: izvor i vrhunac crkvenoga poslanja'. Nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode, kazao je za Radio Vatikan kako se u slavljenju svete Mise ne obnavlja samo spomen na ono što je Gospodin Isus Krist učinio na Posljednjoj večeri, kad je uzeo kruh i vino i, nakon blagoslova, rekao: "Ovo je moje tijelo; ovo je moja krv." Euharistija nije samo gozba na koju su pozvani kršćani, Euharistija je memorijal, to jest oživljenje u sadašnjosti događaja u prošlosti, na taj način da se spasiteljski Božji zahvat ostvaruje za današnjega čovjeka. Upravo zbog toga, Euharistija nije samo gozba, nego sadržava i drugu bitnu dimenziju: svaki put kad se valjano slavi Euharistija, obnavlja se žrtva našega Gospodina. Stoga Euharistija ima po naravi žrtveno i gozbeno obilježje. Naravno, Crkva govori o beskrvnoj Isusovoj žrtvi, za razliku od žrtve na Golgoti, kad je Isus jedanput zauvijek žrtvovao svoj život. Na upit novinara je li kršćanska zajednica doista svjesna što je Euharistija, nadbiskup Eterović je kazao kako je Euharistija veliki Božji dar Crkvi i vjernicima. Riječ je o daru čije značenje treba neprestano otkrivati. To se može činiti na razne načine. Osim molitve i klanjanja, treba jamčiti prikladnu katehezu kako bi kršćani bili svjesni veličine svoga poziva i kako bi se dostojno mogli približiti Presvetome Sakramentu. Trebamo uvijek biti svjesni da je Euharistija najuzvišenija molitva Crkve. U toj molitvi Crkva prinosi Bogu Ocu Njegova Jedinorođenoga Sina koji je istovremeno žrtva, žrtvenik i prinositelj žrtve. Riječ je, uistinu, o velikom otajstvu koje treba otkriti kako bismo ga prikladno mogli živjeti u crkvenim zajednicama i radnim sredinama. Na pitanje koje su glavne zloporabe, nadbiskup Eterović je odgovorio kako su one obzirom na euharistijsko slavlje obrađene u dokumentu 'Redemptionis Sacramentum'. Po mom mišljenju – kazao je nadbiskup – glavna se pogrješka može dogoditi ako se izgubi iz vidika da je Euharistija dar koji je Gospodin učinio Crkvi i stoga nitko s njime ne može raspolagati po vlastitom nahođenju. Što se toga tiče, sveti je Pavao u prvoj poslanici Korinćanima upozorio: "Braćo, primio sam, uistinu, od Gospodina ono što sam vam i predao". Postoji tradicija koja nam je povjerena i koju brižljivo trebamo prenijeti budućim naraštajima. Na upit novinara kada je moguće primiti svetu pričest u nekatoličkoj Crkvi, nadbiskup Eterović je rekao kako je za valjanu Euharistiju potrebno valjano svećeništvo. Poznato je da Katolička Crkva priznaje valjanost sakramenata ređenja samo Pravoslavnoj Crkvi s kojom je, uostalom, živjela u punom zajedništvu tijekom prvoga tisućljeća kršćanstva. Zato, zbog opravdanih razloga i kad dugo vremena nemaju svoga svećenika, katolici mogu primiti pričest u Pravoslavnoj Crkvi. Ta praksa podsjeća kako već postoji nedvojbeno zajedništvo između katolika i pravoslavnih premda, nažalost, ono još nije cjelovito.
Kako slaviti valjano Euharistiju? Nadbiskup Eterović je odgovorio da treba poštovati duh i slovo dokumenata Katoličke Crkve. To znači da vjernik treba biti u stanju milosti, da nema smrtnoga grijeha i da ispovijeda vjeru Katoličke Crkve, te da je raspoložen povjeriti Isusu u Euharistiji svoje molitve upućene po milosti Duha Svetoga Bogu Ocu. Nadbiskup je nadalje kazao kako se bogatstvo Euharistije ne iscrpljuje u slavljenju svete Mise. Postoji živa tradicija u Crkvi, prema kojoj su kršćani imali osjećaj štovanja kruha i vina pretvorenih milošću Božjom u Tijelo i Krv Gospodina Isusa, preminuloga i uskrslog za naše spasenje, i za spasenje cijeloga svijeta. Klanjanje je produžetak euharistijskoga slavlja, a istovremeno je to najbolja priprema za euharistijsku gozbu – istaknuo je nadbiskup. Na upit što je za Vas Euharistija?, monsinjor Eterović je rekao kako je Euharistija prisutnost Gospodina Isusa Krista pod prilikama kruha i vina i dodao da je Euharistija srce Crkve. To je čudo Božje ljubavi koje se neprestano obnavlja. Bog, koji ostaje nedostiživ u svojoj nadnaravnosti, htio je upriličiti svoje prebivalište i biti prisutan među nama u jednostavnim prilikama kruha i vina. Riječ je uistinu o velikom otajstvu u koje valja neprestano uranjati. Euharistija je kao Isus Krist: otajstvo koje se nikad ne iscrpljuje. Zbog toga je Euharistija sakrament koji je hranio i nastavlja hraniti naraštaje svetih u Crkvi. Euharistija, kao i Krist, ostaje srce Crkve, izvor njezina postojanja, vrhunac njezina života i neiscrpni izvor njezina poslanja – kazao je nadbiskup Nikola Eterović.