Kard. Kasper: Jedinstvo kršćana u izgradnji Europe

Jedinstvo kršćana ne znači poricanje vlastitih posebnosti, nego zajedničko djelovanje u obrani kršćanskih vrednota i načela u Europi – kazao je kardinal Kasper, predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana, u govoru drugoga dana Međunarodne konferencije 'Dijalog u Europi', koja je održana u Gnieznu, u Poljskoj. Ekumenski je pokret napredovao kako na Zapadu, tako i na Istoku s približavanjem pravoslavnoj Crkvi, a nadbiskup Hilarion, predstavnik Ruske Crkve u Bruxellesu, poželio je jedinstvenost djelovanja u suzbijanju protukršćanskih prohtjeva u Europi. Kršćani trebaju zajedno raditi kako bi ponovno oživjeli korijeni kršćanske Europe. Kardinal Kasper se s tom željom obratio sudionicima na konferenciji te dodao kako ekumenizam nema samo vjerske ili duhovne, nego veoma stvarne posljedice s kojima se kršćani trebaju sučeljavati u svakodnevnom životu. Isto tako je gledište o europskoj integraciji više ekumenski nego gospodarski problem. Kršćani trebaju jedinstveno raditi na zajedničkim vrednotama kako bi učvrstili pravna načela i promicali mir u cijelome svijetu. Nije riječ o tome – istaknuo je kardinal Kasper, da se od Europe učini kršćanski klub, nego da se jamči poštovanje kršćanskih vrednota kao i onih drugih vjeroispovijesti. Kršćani će, utoliko moći uživati svoju slobodu ukoliko su sposobni braniti vjersku slobodu drugih. Europa ne treba biti samo velika demokracija, nego treba imati i snažnu duhovnost – zaključio je kardinal Kasper.
S porukom se kardinala Kaspera suglasio i nadbiskup Hilarion, predstavnik moskovske Pravoslavne Crkve u Bruxellesu, koji je poželio novi savez između dviju Crkava kako bi se katolici i pravoslavni mogli nositi s liberalnim zastranjenjima i sekularizacijom koje su sve prisutnije u Europi. Taj će savez morati imati širi djelokrug od onoga koji je u ovlastima zajedničkoga Katoličko-pravoslavnoga Povjerenstva. Možda ćemo trebati još desetljećima čekati ujedinjenje Katoličke i Pravoslavne Crkve – istaknuo je nadbiskup Hilarion – ali nas nište ne sprječava da u međuvremenu nastupamo kao jedna Crkva u obrani kršćanstva u Europi.
Umirovljeni njemački kancelar Helmut Kohl govorio je o duhovnome i političkome jedinstvu Europe, te o 40. obljetnici pisama poljskih i njemačkih biskupa kojima je pružena ruka pomirnica između dva naroda. Poljski su biskupi 18. studenoga 1965. pozvali njemačku subraću na proslavu tisuću godina kršćanstva u Poljskoj koja se slavila 1966. godine. Pismo koje je potpisao, među ostalima, i tadašnji krakovski nadbiskup Karol Wojtyła, a koje je odisalo duhom Drugoga vatikanskog sabora, "pružalo je ruke pomirnice" njemačkim biskupima opraštajući i tražeći oproštenje za patnje koje je u doba nacizma proživio poljski narod i u poslijeratno doba protjerani Nijemci. Nakon dva tjedna stigao je odgovor njemačkih biskupa koji su, opraštajući, zatražili oproštenje za sve zlo koje je počinjeno u ime njemačkog naroda stanovnicima Poljske. Ta su pisma bila prekretnica u odnosu njemačkoga i poljskog naroda nakon svih zlodjela Drugoga svjetskog rata.