Papa primio u audijenciju sudionike Međunarodnoga kongresa o Svetom pismu
 

Samo onaj koji prije svega sluša Božju Riječ može postati njezin navjestitelj, jer ono čemu valja poučiti nije vlastita, već Božja mudrost – kazao je papa Benedikt XVI. sudionicima Međunarodnoga kongresa o Svetome pismu koji se ovih dana održava u Rimu u prigodi 40. obljetnice dogmatske konstitucije od božanskoj Objavi "Dei Verbum", a koje je danas dopodne primio u Castel Gandolfu. Sveti je Otac, između ostaloga, pozvao sve na ustrajno čitanje Biblije, jer - kako kaže sveti Jeronim – tko ne poznaje Sveto pismo, ne poznaje Krista. Sveti se Otac prisjetio kako je prije 40 godina bio među svjedocima izrade konstitucije "Dei Verbum", sudjelujući osobno, kao mladi teolog, u žustrim raspravama koje su popratile njezino sastavljanje. Ova saborska konstitucija započinje rečenicom koja ima duboko značenje: "U pobožnome slušanju Riječi Božje i navješćujući ju čvrstim pouzdanjem – kazao je Papa te dodao kako je Crkva zajednica koja sluša i naviješta Riječ Božju. Crkva ne živi samo od sebe, već od Evanđelja, i iz njega uvijek i ponovno uzima pravac za svoj hod. To svaki kršćanin treba prihvatiti i primijeniti na sebi: samo onaj koji prije svega sluša Riječ, može poslije postati njezin navjestitelj. On, naime, ne treba poučavati svoju vlastitu mudrost, već Božju mudrost, koja se pred očima svijeta često čini ludost – naglasio je Sveti Otac. Crkva i Riječ Božja međusobno su nerazdjeljivo povezane, jer – kako kaže sveti Petar – nijedno proročko Pismo ne valja podvrgnuti osobnome tumačenju – kazao je Papa te podsjetio kako je u posljednje vrijeme, zahvaljujući također poticaju koji je dala konstitucija "Dei Verbum", bolje vrednovana bitna važnost Riječi Božje. Iz toga je proizišla obnova u životu crkve, posebice u propovijedanju, katehezi, teologiji, duhovnosti i u samome ekumenskome hodu. Crkva se treba uvijek obnavljati i pomlađivati, a Riječ Božja, koja nikada ne zastari niti se ikada iscrpi, povlašteno je sredstvo za tu svrhu. Riječ Božja je ta, naime, koja nas, posredovanjem Duha Svetoga, uvijek ponovno vodi do cijele potpune istine – kazao je Papa. U tom je kontekstu Papa preporučio Lectio divina, napomenuvši kako ustrajno čitanje Svetoga pisma, popraćeno molitvom, uspostavlja onaj intimni razgovor u kojemu se, čitajući, sluša Bog koji govori, a moleći Mu se odgovara uz otvaranje srca s puno povjerenja. Ta će praksa, ako se djelotvorno promiče, Crkvi omogućiti – uvjeren sam – novo duhovno proljeće – kazao je Sveti Otac upozorivši kako se ne smije zaboraviti da je Božja Riječ svjetiljka za naše korake i svjetlo na našemu putu. Papa Benedikt XVI. na koncu je izrazio želju da Riječ Gospodinova dosegne krajnje granice Zemlje, kako bi putem naviještanja spasenja, cijeli svijet, slušajući, povjerovao, vjerujući se nadao, a nadajući se ljubio.
Nedostatak prijevodâ Biblije na lokalne jezike i narječja sprječava veće širenje Svetoga pisma u Africi. Na međunarodnom je kongresu o konstituciji "Dei Verbum" nadbiskup Abuje, u Nigeriji, msgr. John Onayekan, uputio poziv za pomoć, osvrnuo se i na odnos s Biblijom među obraćenicima s islama, te upozorio na potrebu Biskupske sinode posvećene Riječi Božjoj. Prijevod Biblije na neki afrički dijalekt košta previše, te je malo onih koji se tome posvećuju, jer je i prihod mali. Rezultat je da na afričkome kontinentu samo malo onih povlaštenih poznaju temeljne knjige kršćanske vjere. Bibliju još treba prevesti na mnogo svjetskih jezika – upozorio je nadbiskup Onayekan. Osim teškoća vezanih uz objavljivanje prijevoda, u Africi postoje i drugi problemi. Često su i biskupi oni koji priječe prijevod na lokalne jezike, što je jasan znak kako se upute Drugoga vatikanskog sabora i sama konstitucija "Dei Verbum" teško prihvaćaju u Crkvi. Postoji također otpor i u surađivanju u prevođenju zajedno s drugim kršćanskim Crkvama; stoga, budući da one protestantske primaju subvencije za taj posao, Biblije koje oni izdaju najpristupačnije su i katolicima – napomenuo je nadbiskup. Osjetljivi je problem i prijevod Biblije za nekršćane. U Nigeriji, primjerice, ima muslimanâ koji se obraćaju na kršćanstvo isključivo slušajući komentare biblijskih tekstova. Sada se rade i prijevodi Biblije na arapski, a to muslimanski fanatici smatraju jednom vrstom prijevare. Kažu kako ljudi misle da čitaju Kur'an, međutim, pronalaze Bibliju – pojasnio je na koncu nadbiskup Onayekan.
Papa primio izraelske velike rabine
Papa Benedikt XVI. primio je 15. rujna obojicu izraelskih velikih rabina Yona Metzgera i Shlomu Moshe Amara. Susret sa službenim predstavnicima aškenaškog i sefardskog židovstva održan je u papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu. Povod drugoga posjeta rabina Svetoj Stolici je 40. obljetnica koncilskog dokumenta "Nostra aetate", kojim se uređuju odnosi i otvara dijalog sa židovstvom te osuđuje svaki oblik antisemitizma. Metzger i Amar posjetili su Vatikan u siječnju 2004., kada ih je papa Ivan Pavao II. primio u jednoj od svojih posljednjih posebnih audijencija. Papa Benedikt XVI. u svom pozdravu rabinima istaknuo je kako su teroristički i čini nasilja u Svetoj zemlji, koji su "prečesto u središtu pozornosti svjetske javnosti", uzrok beskrajne patnje za sve ljude koji tamo žive. Benedikt XVI. podsjetio je da su područja Izraela i Palestine sveta kako za Židove, tako i kršćane i muslimane. Izričito je spomenuo aktualne probleme kršćanskih zajednica koje od početka kršćanstva žive u Svetoj zemlji, a danas su suočeni s novim izazovima. Moramo i nadalje ustrajati na tome da religija i mir pripadaju zajedno, poručio je Papa. Primijetio je također da dok su diplomatski odnosi između Svete Stolice i Izraela doveli do "čvršćih i trajnijih oblika suradnje, još uvijek čekamo na ispunjenje nekih točaka iz temeljnog sporazuma", potpisanog 1994. godine. Sveta Stolica i Izrael, naime, već godinama bezuspješno pregovaraju o gospodarskim i pravnim pitanjima, uključujući i tradicionalno neoporezivanje kršćanskih neprofitnih ustanova. Susret s Papom održan je u vrlo srdačnom ozračju i bio je daljnji korak na putu poboljšavanja vjerskih odnosa između Židova i katolika, istaknuli su rabini u razgovoru s novinarima prije odlaska u rimskoj zračnoj luci Ciampino. Razgovaralo se o problemu antisemitizma u svijetu i stanju u Svetoj zemlji, među ostalima o rušenju sinagoga u Pojasu Gaze, istaknuli su židovski poglavari. Izraelski veleposlanik pri Svetoj Stolici Oded Ben-Hur novinarima je, pak, nakon susreta kazao kako su rabini zamolili Benedikta XVI. da javno osudi napade na sinagoge i ostale oblike antisemitizma. Papa je, prema riječima izraelskog veleposlanika odgovorio da će "pokušati udovoljiti njihovoj molbi". Ben-Hur također je kazao kako su rabini zamolili Papu da pozove biskupe i svećenike da jedan dan u godini posvete širenju nauka dekreta "Nostra aetate" među svojim vjernicima. Veleposlanik je istaknuo kako su rabini pozvali Benedikta XVI. u posjet Jeruzalemu, no nije se htio izjasniti o mogućem datumu posjeta.