Biskup Sgreccia o heterolognoj oplodnji

Britanskim je znanstvenicima dopušteno klonirati ljudski embrio koristeći se genetskim materijalom dviju majki – objavio je 8. rujna BBC. Skupina znanstvenika na sveučilištu u Newcastleu, prenijet će, naime, jezgru iz ljudskog embrija, nastalog oplodnjom, u neoplođenu jajnu stanicu druge žene. Svrha je ovoga pokusa – kako tvrde znanstvenici – spriječiti prenošenje genetskih bolesti s majke na plod. Ovaj je pokus moralno neprihvatljiv, a krši i međunarodne zakone o ljudskim embrijima – kazao je biskup Elio Sgreccia, predsjednik Papinske akademije za život. S moralnoga stajališta postoje barem tri razloga zbog kojih je taj postupak nedopušten. Prije svega, riječ je o pravome kloniranju; drugo, embrio iz kojega se uzima jezgra, poslije se uništava; i na koncu, stvara se novi embrio i unosi u ženu koja postaje majka surogat – pojasnio je biskup te zaključio kako tu postoji čitavo križanje nedopuštenih postupaka, u vezi s kojima je moralni sud – i ne samo katolički – potpuno negativan. Engleska je već naučena ne voditi računa o europskim ili međunarodnim zabranama koje se odnose na majku surogat, pokuse na embrijima i kloniranje, a koji su na razini Ujedinjenih naroda zabranjeni – kazao je biskup Sgreccia.
Veliku je zabrinutost zbog ovakve vrste pokusa izrazio i prof. Angelo Vescovi, jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka na području matičnih stanica, koji je u razgovoru za Radio Vatikan kazao kako je teško prosuditi na temelju vijesti novinskih agencija, ali je moguće da nije riječ o pravome kloniranju. To ipak ne znači da ne postoje veliki etički problemi vezani uz takav postupak. U slučaju da je riječ o kloniranju – kazao je prof. Vescovi – kloniranje ljudskoga bića potpuno je neprihvatljivo, pa i uz pretpostavljena terapijska opravdanja. Ako to nije pravo kloniranje, ipak postoje veliki etički problemi. Riječ je, naime, o smišljenome stvaranju embrija u epruveti, za koji se sa sigurnošću zna da je bolestan, te o primjeni niza manipulacija u pokušaju njegovoga izlječenja. Pritom se ne zna kakve će posljedice to ostaviti na zdravlje osobe koje će se roditi. Izražavajući uznemirenost zbog ovakve odluke, prof. Vescovi je kazao kako je očigledno da je osjetljivost nekih znanstvenika u odnosu na pravâ osobe i ljudskoga života potpuno različita od osjetljivosti velikoga dijela ljudi koji nisu znanstvenici, te ne samo katoličkoga svijeta, već mnogo šire. Na upit novinara je li riječ o sukobu između etike i znanosti, prof. Vescovi je kazao kako po njegovome mišljenju nije to problem. Mislim da postoje veliki pritisci da se ide dalje u određenome smjeru, bez obzira na najosnovnija pitanja koja nam postavljaju etika i moral. Ciljevi su ponekad ideološki, a ponekad jednostavno čisti poticaj za većim spoznajama. Znanstvenik bi doista trebao raditi u poštivanju zajedničkih etičkih ciljeva. Ja uvijek razlikujem istraživača koji može biti jednostavno stručnjak koji, sa znanstvenoga stajališta, vrši krajnje istančane radnje, i znanstvenika, kao što su mogli biti Galileo ili Leonardo da Vinci, koji su imali vrlo jasne ciljeve ukorijenjene u etici – kazao je na koncu prof. Vescovi.