Svijet kasni u postizanju rezultata Milenija, nije prihvatljiv nerazmjer i
nejednakost u svjetskom razvoju – stoji u izvješću Ujedinjenih naroda o razvoju za
2005. godinu, objavljenom 7. rujna. Predviđeno smanjenje siromaštva na pola do 2015.
godine neće biti postignuto, a 827 milijuna ljudi će poslije toga datuma još živjeti
u krajnjoj bijedi. Nije postignut cilj ni kad je riječ o mortalitetu djece, niti onaj
koji se odnosi na obrazovanje. Od 1990. godine iz krajnjeg je siromaštva izišlo 130
milijuna osoba. Situacija se pogoršala u 18 zemalja, 10 milijuna djece godišnje umire
zbog uklonjivih uzroka. Oko 2 i pol milijarde ljudi još živi s manje od dva dolara
na dan. 115 milijuna djece uopće ne pohađa školu, a samo je 30 milijuna od njih moglo
pristupiti školovanju u posljednje vrijeme. Pitka voda je sve dragocjenija; više od
jedne milijarde osoba nema je na raspolaganju, a 2 milijarde i 600 milijuna nemaju
sanitarne čvorove. Izvješće Ujedinjenih naroda predlaže određivanje točnoga datuma
do 2015. godine kada bi bogate zemlje trebale odvojiti 0,7% domaćega bruto proizvoda
za pomoć nerazvijenima. U izvješću se navode zemlje koje su manje darežljive, te se
osuđuju nepravedni nameti u trgovini na štetu siromašnih zemalja. Među glavnim su
preprekama u borbi protiv siromaštva oružani sukobi. Razvoj je siromašnih zemalja
– stoji u izvješću – ključ u borbi za sveopći mir i zajedničku sigurnost. Do
2025. godine riža bi mogla biti glavna prehrambena žitarica za oko 4,6 milijarda
ljudi na svijetu, stoga je međunarodna skupina znanstvenika-istraživača sastavila
tzv. "rižin genom" ili potpuni genetski prikaz riže. "Riječ je o važnome postignuću
ne samo za znanost i poljodjelstvo, već i za sve one koji ovise o ovoj žitarici kao
glavnome prehrambenom izvoru" – kazao je Joachim Messing, jedan od sudionika projekta.
Prema mišljenju dotične skupine, izdvajanje genetskoga prikaza riže, pomoći će u znanstvenome
istraživanju ostalih žitarica te boljem razumijevanju njihovih međusobnih razlikâ.
Prema priopćenju agencije MISNA, riža danas zadovoljava oko 20% prehrambenih energetskih
potreba stanovnikâ Zemlje, a za tri milijarde ljudi ona je osnovni izvor prehrane.