Godina Euharistije, proslava dana Gospodnjega, redovito zasjedanje Biskupske sinode,
tragične posljedice urgana Katrine u SAD i dramatičnog događaja u Iraku, početak školske
godine te obilježavanje desete obljetnice pobratimstva između francuskog grada de
Chateauneuf-du-Pape i Castelgandolfa, gdje Papa provodi veći dio ljetnog perioda,
bile su teme nedjeljnog nagovora Svetog Oca u Castalgandolfu.
Papa Benedikt
XVI. je svoj nedjelni nagovor usredotočio na Godinu Euharistije, koja se približava
kraju. U mjesecu listopadu u Vatikanu se održava redovito zasjedanje Biskupske sinode,
na kojoj će se raspravljati o euharistiji izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve.
Tu je godinu proglasio papa Ivan Pavao II. kako bi pobudio u kršćanskom puku vjeru,
divljenje i ljubav prema tom velikom sakramentu, koji predstavlja istinsko blago Crkve,
rekao je Papa, opisujući izvanrednu pobožnost prema Presvetom oltarskom sakramentu
svog prethodnika Ivana Pavla II. sve do njegove smrti, kada je prinio svoj život Kristu
tijekom mise koju su služili pokraj njegova kreveta. Papa je istaknuo kako je euharistija
bila u središtu pozornosti tijekom Svjetskog susreta mladih u Koelnu. Pozvao je vjernike
da redovitije i revnije sudjeluju u euharistijskim slavljima te da se posvećuju s
radošću proslavama Dana Gospodnjeg odnosno nedjelje. Zaželio je da sve kršćanske zajednice
i svaki vjernik sudjeluje molitvom i razmišljanjem u pripravi i radovima Redovite
biskupske sinode, koja će se održati u Vatikanu u mjesecu listopadu kako bi taj važan
suret zadobio veće značenje. Govoreći o tragediji, koja je pogodila SAD, a posebno
pučanstvo New Orleansa, Papa je obećao da će se moliti za poginule i za njihove obitelji,
ranjenike, beskućnike, za bolesnike, starce i napuštene te najavio da je zadužio predsjednika
Papinskog vijeća Cor unum nadbiskupa Paula Josefa Cordesa, da kao svjedočanstvo njegove
solidarnosti priskoči u pomoć nastradalom pučanstvu. Pap se još jednom u molitvi
pridružio žalosti zbog tragedije koja je zahvatila proteklog tjedna Irak. Pozvao je
stanovnike te zemlje na pomirenje i na uspostavu pravne države kako bi narod mogao
mirno žvijeti i napredovati duhono i materijalno.