Vijesti iz svijeta

Sinoć je u Veneciji otvoren 62. međunarodni filmski festival. Na natječaj su pristigli filmovi sa svih strana svijeta i predstavit će razne stilove, kulture i tendencije, a brojni su posvećeni ženi i njezinim duševnim osobinama, te nemirnom i hrabrom svijetu. Marco Müller, upravitelj filmskoga festivala, kazao je za našu radio postaju kako film uspijeva prikazati duh vremena u kojemu živimo, te da je to umjetnost, više nego bilo koja druga, u kojoj se svi – ljudi, kulture, i stilovi – susretnu u neprekidnoj i potpunoj uzajamnoj razmjeni. U natječaju za nagradu sudjeluje 19 filmova, plus jedan, koji će biti prikazan kao iznenađenje festivala. Tema koju obrađuju više-manje svi filmovi jest čovjek pred strahovima, napastima, tjeskobama i tajnama današnjega doba. Govori se da je središnja tema brojnih filmova trpeća, nježna, nezaštićena i nemirna žena. Festival je otvoren prikazivanjem filma 'Sedam mačeva' kineskoga redatelja Tsuija Harka.
Visoka povjerenica za ljudska prava, Luise Arbour, ovih se dana nalazi u pohodu Kini. Predviđeni su susreti s predsjednikom Hu Jintaom, ministrom za pravdu i predsjednikom Vrhovnoga suda. Cilj je posjeta provjeriti kršenje ljudskih prava u toj azijskoj zemlji i kašnjenje u usvajanju međunarodnih normi u obrani temeljnih prava osobe. Na susretima s kineskim uglednicima raspravljat će se, između ostaloga, o torturi, te o smrtnoj kazni. Kina prednjači u izvršavanju smrtnih kazna, godišnje ih se izvrši 10.000, više nego u ostatku svijeta. Učestala je praksa u toj zemlji beskrupulozno pritvaranje osoba kao i unaprijed pripremljene presude. Razgovori će biti usredotočeni na preustroj sudskoga sustava, poglavice na sustav preodgajanja, koji dopušta osude na četverogodišnji prisilni rad bez sudskoga procesa. U Kini ima trenutačno 26 tisuća osoba na prisilnom radu, a uglavnom su to demokratski disidenti, borci za ljudska prava i vjerski uglednici, stoga Povjerenstvo želi iznuditi od kineskih vlasti točan datum ratifikacije Konvencije Ujedinjenih naroda o građanskim i političkim pravima. Peking je, u stvari, potpisao tu konvenciju 1998. godine, ali je Parlament nije ratificirao niti je uvrštena u kinesko zakonodavstvo.
U prvostolnoj crkvi u Malagi, u Španjolskoj, počela je devetnica u čast Gospe od Pobjede, biskupijske zaštitnice. Devetnica svršava 8. kolovoza svečanom Misom koju će predvoditi mjesni biskup Antonio Dorado. Biskup je, imajući u vidiku spomenuti blagdan, uputio pismo za početak školske godine u kojemu se obraća roditeljima, bakama i djedovima kao prvim odgojiteljima djece da razmišljaju o svojoj zadaći i da se obrate Gospi pobjede za pomoć u osjetljivom poslanju odgojitelja i začetnika vjere kod vlastite djece.
U svijetu ima gotovo 130 milijuna djevojčica žrtava infibulacije. Svake godine žrtvom te prakse postaje oko tri milijuna djevojčica. Te su podatke prikupili Svjetska zdravstvena organizacija, Ujedinjeni narodi i UNICEF, a agencija FIDES ih objavila u dosjeu nazvanom 'Ja sam Afrikanka'. Prema dosjeu, subsaharska je Afrika područje gdje je najraširenija ta praksa, ali i razne arapske zemlje, te Egipat i Jemen zahvaćeni su tom pojavom. Obrezanje ženskih spolnih organa, u blažim oblicima, primijećeno je i kod nekih domorodačkih plemena u Australiji, Pakistanu, Šri Lanki, Peruu, te Brazilu, Meksiku i Rusiji. Afrički useljenici donijeli su sa sobom te običaje u Sjedinjene Američke Države i u Europu, posebice u Englesku i Francusku. U Italiji je, primjerice, 1991. godine živjelo 38.000 obrezanih žena, dok je 20.000 djevojčica, koje su živjele u zajednicama gdje se prakticira infibulacija, moglo biti podvrgnuto toj praksi. Prema tom dosjeu, isusovci su bili prvi koji su u XVII. stoljeću zabranili takve obrede, premda se tek početkom XIX. stoljeća Europa ozbiljno pozabavila tim problemom.