Papa Benedikt XVI. izrazio žalost zbog tragedije u Iraku

Neka se svi vjernici u jedinoga Boga sjedine u osudi svakoga oblika nasilja, te neka surađuju na ponovnome uspostavljanju sloge u izmučenoj iračkoj zemlji – snažan je apel pape Benedikta XVI., nakon strašnoga krvoprolića šijitskih hodočasnika u Bagdadu. U brzojavu upućenome nadbiskupu Fernandu Filoniju, apostolskome nunciju u Iraku, koji je potpisao državni tajnik kardinal Angelo Sodano, Sveti je Otac izrazio veliku žalost zbog preminuća brojnih nedužnih ljudi, okupljenih u šijitskoj džamiji u Al Kazimiyahu. Osim sućuti i duhovne blizine obiteljima žrtava, papa Benedikt XVI. je zajamčio svoje molitve kako bi se u Iraku konačno uspostavilo ozračje pomirenja i međusobnoga povjerenja.
Danas je u Iraku dan žalosti i boli. Vlasti objavljuju sve veći broj žrtava, kojih je – prema posljednjim informacijama – najmanje 965, a Bagdadom prolaze pogrebne povorke. Brojna su tijela još u rijeci; ekipe s čamcima rade kako bi ih izvukle – izjavila je policija. Razumljivo je stoga da će konačni broj žrtava ove strašne nesreće još porasti. Na mjestu nesreće, na stotine ljudi jutros je tražilo bilo kakav znak kako bi doznali što se dogodilo njihovoj rodbini i prijateljima. Državna televizija neprestano objavljuje informacije o tragediji, te izvješćuje o polemici koja se razvila unutar vlasti. Ministar zdravstva – blizak radikalnome šijitskom vođi Al Sadru – zatražio je ostavke ministara unutarnjih poslova i obrane. Oni pak tvrde da su sigurnosne mjere bile djelotvorne; naime, hodočasnici koji su se približavali mostu bili su podvrgnuti pregledu, te je zbog toga došlo do velike gužve. Ipak, predsjednik Talabani i premijer Jafari obećali su da će ustanoviti eventualnu odgovornost i propuste državnih ustanova.
Za narod je to bio pravi šok, i to ne samo za muslimanski svijet, već za same kršćane – kazao je u razgovoru za Vatikanski radio nadbiskup Fernando Filoni, apostolski nuncij u Iraku. Mi smo, kao kršćani, blizu našoj braći muslimanima – dodao je nadbiskup te, osvrnuvši se na Papin brzojav, napomenuo kako se nada da će pomirenje krenuti iz iskrenoga srca, od političke volje i volje ljudi. Govoreći o podjelama među šijitima i sunitima, te kako ih kršćani u toj zemlji doživljavaju, nadbiskup je kazao kako oni u svemu dijele i proživljavaju brige koje proizlaze iz općega stanja u zemlji. Osim toga, kršćani imaju, naravno, i vlastite brige vezane uz njihova pravâ. Naša je želja da se prava svakoga građanina, bez obzira na vjeru i konfesiju kojoj on pripada, doista smatraju temeljnim pravima osobe na građanskome, političkom, i religijskome planu – kazao je apostolski nuncij u Iraku.
U ime cijele Biskupske konferencije i svih iračkih katolika sudjelujem u žalosti zbog nedužnih žrtava ove tragedije, tražeći za njih vječni život, za njihovu rodbinu i kršćansku i muslimansku braću utjehu, a za ranjene ozdravljenje – stoji u pismu sućuti koje je babilonski i kaldejski patrijarh Emmanuel III. Delly uputio "iračkoj subraći muslimanima" zbog tragedije koja se jučer dogodila u šijitskoj džamiji. Panika, izazvana topničkom paljbom i viješću, koja se poslije pokazala lažnom, o nazočnosti jednoga kamikaze među okupljenim vjernicima, prouzročila je panično bježanje vjernika, pri čemu je poginulo gotovo 1000 osoba, a brojni su ranjeni. Ta je katastrofa nasrnula na naš dragi Irak i na one koji su sudjelovali na vjerskome hodočašću, koje je plod njihove vjere – kazao je patrijarh za agenciju Sir. Živimo u strahu, svi se bojimo, ali treba i dalje živjeti za budućnost naše zemlje. Stanje nije normalno; krađe, bombe i poginuli uvijek su na dnevnom redu. Zbog toga pozivamo sve Crkve da se mole za Irak i za njegovu sigurnost. Ustrajemo u nadi i kao kršćani nećemo napustiti zemlju. Ne smijemo bježati pred opasnostima i teškoćama – dodao je babilonski i kaldejski patrijarh.
Nadbiskup Fernando Filoni, apostolski nuncij u Iraku, također je izrazio žalost zbog ove tragedije do koje je došlo tijekom jednoga od prvih velikih izraza vjerske slobode nakon višegodišnjih zabranâ. Ovaj je narod zatočen u panici i strahu od terorističkih napada – naglasio je nuncij. Dovoljan je jedan glas, odmah se stvori panika. Nitko si to ne želi, ali se odmah pomišlja na najgore – kazao je nadbiskup Filoni, te dodao kako se u utorak navečer u očima brojnih šijitskih hodočasnika koji su hodočastili u povorci, unatoč umoru zbog dugoga hodanja, vidjela radost. Bilo je to zadovoljstvo pri pomisli na dolazak u svetište – kazao je nadbiskup Filoni.
Jučer je mnoštvo vjernika, u strahu od samoubilačkoga napada, porušilo branike na jednom mostu u Bagdadu, što je prouzročilo oko 1000 ljudskih žrtava, uglavnom žena i djece, te na stotine ranjenih. Moqtada Al Sadr, radikalni šijitski čelnik, optužio je Vladu kako nije učinila dosta u zaštiti hodočasnika koji su došli obilježiti godišnjicu preminuća Muse al Kadhima, najštovanijega šijitskog vjerskog uglednika. Nekoliko je žrtava bilo i u blizini šijitskoga mauzoleja u glavnome gradu. Zbog te je nesreće irački Premijer proglasio trodnevnu nacionalnu žalost, a istovremeno je ministar za zdravstvo obznanio vijest kako je zbog trovanja hranom, koju su zatrovale kriminalne skupine, preminulo dvadesetak ljudi. Alberto Negri, dopisnik talijanskoga dnevnika 'Sole 24 Ore' kazao je za naš radio kako će šijiti iskoristiti ovaj događaj kao potvrdu sukoba koji postoji između njih i sunita. Pritom je istaknuo također kako su simptomi građanskoga rata u Iraku sve očitiji i sve je upitniji ishod ustavnoga referenduma koji je zakazan za 15. listopada, a koji će odlučiti o sudbini postojanja samoga Iraka. Irak je, naime, sastavljen od tri bivše turske pokrajine od kojih su Englezi osnovali današnju državu. U Iraku žive Kurdi, šijiti i suniti koji su oprečni u svemu tako da izgleda kao da žive u nekoj vrsti arapske Jugoslavije - kazao je Alberto Negri.