Sućut kardinala Bozanića u povodu smrti Brata Rogera

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 17. kolovoza izraze sućuti ekumenskoj zajednici iz Taizea. "Duboko potresen i s kršćanskim suosjećanjem primio sam žalosnu vijest o nasilnoj smrti Brata Rogera, utemeljitelja zajednice Taizea. Neka žrtva njegova nedužnog života urodi blagoslovom za kršćane u čitavome svijetu. U svojim molitvama spomenuo sam se dragog Brata te njegovu plemenitu osobu preporučio božanskom milosrđu. Dijelim žalost s njegovom Zajednicom i s mladima čitavoga svijeta koji su u susretima s njime jačali svoju vjeru te izgrađivali zajedništvo u Gospodinu prema Kristovoj želji "da svi budu jedno" (Iv 17,21). U dubokoj povezanosti s blagopokojnim kardinalom Franjom Šeperom bio je Brat Roger na neki način povezan i s hrvatskim narodom, osobito s mladima koji su godinama rado odlazili na susrete u Taize. Stoga molim Gospodina da njegova mučenička smrt bude nadahnućem mladima koji će se sljedećih dana u Koelnu susresti s papom Benediktom XVI. U duhovnom zajedništvu pridružujem se vjernicima Francuske i čitavoga svijeta, a na osobit način Vašoj Zajednici, mladima i svima koji će u blaženi počinak ispratiti brata Rogera", istaknuo je kardinal Bozanić.
„Budite prisutni u svome vremenu. Ljubite siromašne. Ljubite svoga bližnjega, bez obzira na njegovu vjeru i ideologiju,“ govorio je brat Roger Schutz, Kristov svjedok, čovjek pomirenja. Rođen je 1915. godine u Švicarskoj, a 1940., dok je Europa bila potresena užasom rata i nacizma, u Francuskoj je na načelima ekumenizma, prihvata i univerzalnoga bratstva, utemeljio ekumensku Zajednicu Taizé. Progonjen od Gestapoa zbog potpore prognanicima, morao je napustiti zajednicu i tek se svršetkom rata vratio u nju. Puno je onih – govorio je – koji žele slobodno čovještvo. Ima onih koji strahuju zbog budućnosti i to ih imobilizira, ali su brojni u svijetu sposobni i kreativni, koji su otkrili da nas je Bog stvorio da budemo aktivni. Za njih život nije podložan sudbini, oni nastoje svim snagama pripremiti budućnost mira – isticao je brat Roger. „Kako se možemo spremiti za izgradnju mira i pomirenja dok svijetom vladaju mržnja i nasilje - pitao se brat Roger i odgovarao – Kušajmo mir u našim srcima, to jest unutarnje jedinstvo. Danas je trenutak kad kršćani trebaju pokazati svijetu ono što je bitno, Krista, izvor pomirenja, kako bismo izgradili mir za cijelu ljudsku obitelj. Molitva sve može – znao je govoriti – ne postoji i ništa odgovornije od molitve: što je ona poniznija i jednostavnija, sposobniji smo ljubiti i životom svjedočiti tu ljubav. Mladi koji mole – isticao je – nositelji su mira u kriznim situacijama i sukobima: njihova snaga je u jednostavnom povjerenju u Boga. Doista, ostavio je poruku da treba imati jednostavan duh i samilosno srce kako bi ublažili teškoće bolesti, siromaštva i gladi. Pustimo beskorisna odricanja – pozivao je – obratimo pozornost na ono što Bog od nas traži: nosite teret drugih, prihvatite svakodnevne rane. Brat Roger je bio veliki prijatelj pape Ivana Pavla II., s kojim se susretao jedanput godišnje u privatnoj audijenciji. Papa je slao poruke prigodom međunarodnih susreta u Taizéu, a 5. listopada 1986. godine posjetio je zajednicu rekavši tom prigodom: “Prolazi se pokraj Taizéa kao pokraj izvora. Putnik se zaustavi, napije se vode i nastavi putovanje.“ Enzo Bianchi, poglavar ekumenske zajednice u mjestu Bose, kazao je za naš radio kako je brat Roger imao pogled uvijek usmjeren na Krista, a kroz Njega je gledao Crkvu i jedinstvo među kršćanima. Bio je blaga srca, evanđeoskoga miroljubivog držanja, čovjek koji očekuje Božju Riječ i želi je podijeliti s drugima. Bio je vizionar jer je vidio Kristovu prisutnost u razjedinjenoj i izmučenoj ljudskoj zajednici. Preminuo je od nasilne smrti moleći se za mir i jedinstvo – zaključio je otac Bianchi.