Opća audijencija srijedom

Oholost obijesnoga čovjeka u suprotnosti s dobrotom onoga koji vjeruje u Boga i u kojega se pouzdaje kao dijete u svoju majku – dva su ponašanja sadržana u 131. psalmu, o kojemu je papa Benedikt XVI. govorio danas u katehezi na općoj audijenciji, održanoj u Dvorani Pavla VI. u Vatikanu, u koju je Papa došao iz ljetne rezidencije u Castel Gandolfu. Na audijenciji je bilo nazočno na tisuće ljudi iz čitavoga svijeta, među kojima su bili brojni mladi, na putu prema Svjetskome danu mladeži u Kölnu. Bog kao nježna majka, koji čeka trenutak čovjekovoga «duhovnog djetinjstva», i čovjek koji se mirno povjerava Bogu kao dijete, svjestan vlastite krhkosti, za razliku od ohologa, koji iza maske drskosti skriva slabića – prizori su koji prolaze poviješću kršćanske misli, a koji su još od biblijskih vremena nadahnuli brojne poredbe, kao što je, primjerice, rekao prorok Hošea: «Dok Izrael bijaše dijete, ja ga ljubljah … (Hoš 11, 1)». Pred oko 6000 hodočasnika okupljenih u Dvorani Pavla VI., Sveti je Otac uveo u razmišljanje o 131. psalmu istaknuvši izražajnu snagu kojom se govori o – kako je kazao – temi dragoj čitavoj religioznoj književnosti. Misli se odmah, spontano, upravljaju na svetu Tereziju iz Lisieuxa, na njezin 'maleni put', na njezino 'ostati malena' kako bi 'bila u Isusovome zagrljaju'. U središtu se psalma, doista, ističe slika majke s djetetom, znak nježne i majčinske ljubavi Božje – napomenuo je Sveti Otac. Psalam se, osim toga, u svojim stihovima, igra svjetlom i sjenama: s jedne je strane djetinjstvo svjesno vlastite krhkosti, a s druge – primijetio je Papa – gordost srca i oholost pogleda čovjeka koji želi biti poput Boga. Prikaz je to ohole osobe (…) obijesno ponašanje onoga koji na druge gleda s osjećajem nadmoćnosti, držeći ih manje vrijednima od sebe. Veliku napast ohologa, koji želi biti poput Boga, sudac dobra i zla, psalmist odlučno odbacuje i opredjeljuje se za ponizno i spontano pouzdanje u jedinoga Gospodina. Ali i djetinjstvo, koje psalam predlaže, sadrži svoju mudrost. Autor ne govori o novorođenčetu – primijetio je Sveti Otac – nego o djetetu odvojenome od majčinih grudi, odnosno onome koje s majkom ima osobniji i intimniji odnos, nevezan uz zadovoljavanje osnovnih potreba. Riječ je o svjesnijoj povezanosti, iako još uvijek neposrednoj i spontanoj. To je savršena prispodoba o pravome «djetinjstvu» duha koji se prepušta Bogu, ne na slijep i automatski način, već jasno i odgovorno – istaknuo je Papa. Pozdravljajući na koncu audijencije hodočasnike njemačkoga govornog područja papa Benedikt XVI. je kazao da s radošću misli na Svjetski dan mladeži, te da su njegove misli danas već u Kölnu. Popratite i vi svojim molitvama ovaj veliki susret – potaknuo je Papa.
Sveti je Otac imenovao krakovskoga nadbiskupa msgr. Stanisława Dziwisza svojim posebnim izaslanikom na proslavi 25. obljetnice osnivanja sindikata «Solidarnost», koja će se održati 31. kolovoza ove godine u Gdansku.
Sveti Otac je tijekom pozdrava poslije opće audijencije podsjetio kako danas slavimo spomen svetoga Lovre mučenika: svijetli primjer kršćanina koji je svoje opredjeljenje za Božanskoga Učitelja znao živjeti – kako je kazao Benedikt XVI. – evanđeoski i hrabro. Povijesni izvori govore o svetom Lovri kao prvome od sedam đakona pape Siksta II., koji je brinuo o liturgijskim obredima, dijelio Pričest te upravljao crkvenim milodarima. Podnio je mučeničku smrt 258. godine, za vladanja cara Valerijana jer je podijelio siromašnima milodare koje je zahtijevao carski upravitelj. Spaljen je na željeznoj rešetki i pokopan u Rimu na mjestu gdje je sagrađena bazilika svetoga Lovre. Pripovijeda se kako je neki rimski vojnik, prisutan na spaljivanju, sakupio u ampulu njegove krvi te je odnio u mjesto Amareno, u blizini Rima, gdje se i danas vide ostaci vojne utvrde nazvane po imenu sv. Lovre. Relikvija se čuva u crkvi Svete Marije, a svake godine ta zgrušana krv, s osmog na deveti kolovoza, postane tekuća. Prva čudesna događanja s tom krvlju zabilježena su u nekim dokumentima, među njima i u buli pape Klementa iz 1759. godine.