Vijesti iz Crkve i društva

U 2004. godini, ukupni broj izbjeglica u svijetu je umanjen za 4%. Opao je, naime na 9,2 milijuna, što je najmanje u zadnjih 25 godina: to su podatci godišnjeg izvješća Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice, koji je objavljen nedavno u Ženevi, prigodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica na temu: “Hrabrost biti izbjeglica“. Uzrok pada broja izbjeglica je ponajprije 'dragovoljni povratak u domovinu': Više od pet milijuna izbjeglica u 2001. godini se vratilo u svoju zemlju, milijun i pol ih vratilo se u 2004. godini, 400. tisuća više nego u 2003. U Afganistan ih se vratilo940.000, a 194.000 u Irak. Stanje se mijenja i na afričkom kontinentu: 90.000 ih se vratilo u Angolu, isto toliko u Burundi, 57.000 u Liberiju, 26.000 u Sijera Leone, 18.000 u Somaliju, 14.000 u Ruandu te 13.800 u Demokratsku Republiku Kongo. U svijetu ima 27 zemalja koje su tijekom godine protjerale više od tisuću osoba. Ipak, iz dokumenta se vidi kako se broj onih koji su pod zaštitom agencije Ujedinjenih naroda povećao sa 17 na 19,2 milijuna zbog porasta unutarnjeg raseljavanja osoba bez državljanstva i drugih vrsta prisiljenih selilaca. Brojka je narasla i zbog skrbi za 660 tisuća, od gotovo dva milijuna, raseljenih u sudanskoj pokrajini Darfur, te povećanja raseljenih u Kolumbiji za 240.000 osoba, kojih sada ima dva milijuna. Što se tiče ljestvice zemalja koje daju azil, Iran je s 1.046.000 osoba na prvom mjestu te Pakistan koji ugošćuje 961.000 osoba, zatim su Njemačka, Tanzanija te Sjedinjene Države.
Izjava protiv smrtne kazne, nacionalni dan molitve za zvanja, dokument o službi laika te usvajanje novih normi kako se ne bi mogla ponoviti zlostavljanja mladih. To su neke od tema koje su obilježile godišnji skup Američke biskupske konferencije u Chicagu. Biskupi su zamijetili kako među katolicima raste protivljenje smrtnoj kazni i počeli su raspravljati o dokumentu protiv smrtne kazne koji će biti usvojen na zasjedanju u studenome. Drugi tekst koji će biti razmatran na jesenskom zasjedanju naslovljen je 'Suradnici u vinogradu', a posvećen je ulozi laika. Danas u Sjedinjenim Američkim Državama ima oko 30.000 vjernika koji pomažu svećenicima i biskupima u njihovoj pastoralnoj službi, a cilj je dokumenta prepoznati i olakšati njihovu ulogu, promičući odgoj te preispitujući osnovne upute službenoga odobrenja pomoći svećenicima. U isto vrijeme biskupi će odrediti nacionalni dan molitve za zvanja. Biskupska konferencija je također potvrdila politiku usvojenu u prošlim godinama, nakon polemike o spolnom zlostavljanju maloljetnika. Odredba ponavlja kako se svećenici koji su počinili slične čine, neće moći vratiti u pastoralnu djelatnost.
„Dati novi poticaj misionarskom zanosu koji je potekao od Velikog jubileja 2000.„, - zacrtani je cilj crkvenoga nacionalnog skupa koji će se održavati u Veroni od 16. do 20. listopada 2006. Istaknuo je to kardinal Dionigi Tettamanzi , milanski nadbiskup i predsjednik pripremnog odbora, u predstavljanju dokumenta koji prikazuje događaj. Dvadeset pet stranica teksta koje opisuju pastoralni nacrt za talijansku Crkvu. „Svjedoci Krista Uskrsloga, nada svijeta“, to je tema crkvenoga skupa koji upozorava na ulogu kršćana u kontekstu povijesne socijalne i kulturne stvarnosti u kojoj djeluju i žive. „Pitanja su mnogobrojna i slojevita,“ stoji u dokumentu. „Što Evanđelje govori životu kršćana?“, „Kako Isus Krist može obnoviti naše življenje, posebice našu svakodnevicu?“, „Na koji način se može oblikovati nova antropološka perspektiva u doba tolike složenosti?“, „Koji oblici i načini postojanja mogu obilježiti prisutnost kršćana u ovom povijesnom trenu naše zemlje“? Kako bi se moglo odgovoriti na ove upite – rečeno je u sintezi pripremnog dokumenta koji je tiskala Biskupska talijanska konferencija – potrebno je obratiti pozornost na tri vidika: poslanje, kulturu i duhovnost.
Postulator kauze za beatifikaciju Ivana Pavla II., poljski svećenik Slawomir Oder iz biskupije Torun pozvao je sve koji žele doprinijeti prikupljanju dokumentacije za biskupijski proces o životu, krepostima i glasu svetosti Karola Wojtyle, da šalju pisma, elektronsku poštu, čak i novčane priloge. Pisma o primljenoj milosti, doznake vijesti moguće je poslati na adresu ureda rimskog vikarijata: Piazza San Giovanni in Laterano, 6a, 00184 Roma ili elektronskom poštom na adresu: [e-mail] ; a moguće je i pretraživanje web stranice: www.vicariatusurbis.org. Dosad je ispitano 635 stajališta, počevši od prvih spisa pokojnog Pape iz kojih je jasna velika skrb za Crkvu, ljudsku osobu, ulogu laika u Crkvi i svetost kršćanskog života.