O zbivanjima u Crkvi u Hrvata
 

Komisija Justitia et Pax Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine usvojila je Deklaraciju u povodu desete obljetnice pokolja u Srebrenici pod naslovom "Ne preći preko Srebrenice i potrebe za pravdom, mirom i sigurnošću u Bosni i Hercegovini". Spomenutu Deklaraciju je uputila Konferencija europskih komisija Justitia et Pax."Danas se s tugom i bolom prisjećamo masakra, koji su u Srebrenici počinile vojne jedinice Vojske Republike Srpske i razne paravojne formacije. I ovoga puta, prije svega, izražavamo svoju blizinu i suosjećanje s obiteljima ubijenih u Srebrenici i u cijeloj Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme sa strahom se sjećamo počinitelja i svih onih koji su odgovorni za zločine u Srebrenici i drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine. Ukazujemo posebno na činjenicu da su mnogi krivci do današnjega dana uspjeli izbjeći suočenje sa svojom krivnjom. Također se prisjećamo sramne činjenice da su odgovorni u međunarodnoj zajednici predugo vremena oklijevali zaustaviti ovaj sukob. Nakon deset godina masakr bespomoćnih muškaraca iz Srebrenice postao je simbolom ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji. Tadašnje reakcije širom svijeta na te šokantne zločine konačno su pokrenule odgovorne i moćne u svijetu da zaustave sukob i uspostave mir. Stoga prigodom desete obljetnice sramnoga masakra pozivamo odgovorne vlade u svijetu da učine potrebne korake kako bi se osumnjičeni za ratne zločine izveli pred lice pravde. Deseta obljetnica ovog zločina također je razlogom da skrenemo pozornost na aktualno stanje u Bosni i Hercegovini. Deset godina je prošlo od kako je rat u Bosni i Hercegovini završen potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Te godine su bile s jedne strane pozitivne za Bosnu i Hercegovinu, ali su isto tako dokazale da su granice koje je Dayton ucrtao formirale veoma opasne teritorije. Naime, nepravedne Daytonske granice ozakonile su neprihvatljivo i nemoralno etničko čišćenje izvršeno brutalnom silom jačega u Bosne i Hercegovine i onemogućile demokratski razvoj ove zemlje. Očito je da mir u Bosni i Hercegovini ni izdaleka nije postignut, dijelom i zbog pogrešaka i nepravdi učinjenih u Daytonu. Ne smije se dopustiti varljivoj tišini koja se nadvila nad ovom državom da odvrati našu pažnju jer međunarodna javnost sve više gubi zanimanje za razvoj Bosne i Hercegovine. Međunarodna politička pozornost je već odavno usmjerena drugim arenama. Sve više ljudi na Zapadu se pita koliko treba trajati međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini. Mi upozoravamo da je miran suživot naroda u Bosni i Hercegovini upravo zbog ozakonjene i institucionalizirane nepravde još uvijek ili čak sve više ugrožen. Rezignacija, stagnacija i napose rastući problem siromaštva prijete da potkopaju ionako nestabilan mir. To je razlog da je upravo danas potrebno uložiti napor za ispravljanje pogrešaka načinjenih Daytonskim sporazumom. Kao država i društvo, Bosna i Hercegovina treba političko uređenje koje će jamčiti pravdu, jednaka prava i sigurnost svim njezinim građanima i narodima. Osim toga, potrebno je pokretanje ekonomskog i socijalnog razvoja cijele zemlje. Svaki od spomenutih napora treba biti u službi procesa pravednoga mira i trajnoga pomirenja. A taj proces će biti uspješan samo uz jamstvo okvira za političku, socijalnu i ekonomsku pravdu koji će biti mnogo stabilniji od onoga kako je zacrtan u Daytonskom sporazumu. Sazrelo je vrijeme da se razmotre i isprave elementi Daytona. A to zahtijeva jasno definiranu ulogu međunarodne zajednice kao i dugoročan, te realan plan za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj zajednici. Deseta godišnjica Srebrenice i Daytona su opomena i poziv da se miru u Bosni i Hercegovini da novi poticaj. Vrijeme je da se mir u Bosni i Hercegovini postavi na mnogo čvršće a to znači pravednije temelje. Ovo je, stoga, trenutak da i mi pozovemo odgovorne u međunarodnoj zajednici i njezine predstavnike u Bosni i Hercegovini, odgovorne ljude u Bosni i Hercegovini, vlade zemalja potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, te vlade Europske zajednice i pridruženih zemalja, da ozbiljno shvate svoju ulogu i ponovno sazovu međunarodnu mirovnu konferenciju i kritički preispitaju dosadašnji razvoj događaja, te sklope novi mirovni ugovor za Bosnu i Hercegovinu. Bez toga čina razuma i hrabrosti nije moguće pokrenuti snage koje će biti kadre ponijeti teret razvoja političke, socijalne i ekonomske pravde u ovoj osjetljivoj i važnoj zemlji na razmeđu svjetova. Bosna i Hercegovina sada treba pomoć međunarodne zajednice. Isto tako, međunarodna zajednica, a posebice Europa, čije je ona sastavni i sudbonosni dio, treba Bosnu i Hercegovinu. Europi je ovo prilika da konkretno pokaže svoju sposobnost uključujući se u uspješnu mirovnu politiku koja će vrjednovati i promovirati različitosti u svojim granicama. Eventualni ponovni propust Europe i međunarodne zajednice da dosljedno ispune svoju ulogu i obvezu u Bosni i Hercegovini ugrozio bi stabilnost cijele regije, uključujući i mogućnost susjednih zemalja da postanu punopravne članice Europe i Europske zajednice. I konačno, taj propust bi predstavljao razočarenje u vrijednosti Europske zajednice i slom zajedničke europske inozemne i sigurnosne politike zadajući ozbiljan udarac europskoj viziji i njenim interesima. Konačno, žrtve rata u bivšoj Jugoslaviji sve nas moralno obvezuju i opominju da Srebrenicu shvatimo ozbiljno jer jedino tako će biti moguće izgraditi novi pristup prema politici mira i pravde u Europi i svijetu", kaže se u deklaraciji koju je uputila Konferencija europskih komisija Justitia et Pax u povodu 10. obljetnice pokolja u Srebrenici.