Iz prošlogodišnjega govora Kard. Ratzingera o krizi europskoga identiteta
Nizozemska, Belgija i Španjolska jedine su tri zemlje svijeta koje su svojim državnim
zakonima dopustile da se istospolnim zajednicama dodijeli naziv braka, te su na taj
način – barem nominalno – stavili znak jednakosti između naravne bračne zajednice,
koju čine žena i muškarac, i protunaravnih istospolnih zajednica. Nizozemska, Belgija
i Španjolska europske su zemlje, koje u ovome slučaju svjedoče o krizi identiteta
u kojoj se našao stari kontinent. Upravo o toj krizi europskoga identiteta prošle
je godine snažno progovorio sadašnji papa Benedikt XVI., tada pročelnik Zbora za nauk
vjere kardinal Joseph Ratzinger, kada je 13. svibnja 2004. godine održao nagovor u
talijanskome Senatu – gornjem domu parlamenta Talijanske Republike. Čini se da pitanja
koja je tom zgodom postavio kardinal Ratzinger, zajedno s odgovorima koje je na njih
ponudio, s vremenom postaju sve aktualnija. Što je "naša" kultura, što je od nje još
ostalo? Je li europska kultura tek civilizacija tehnike i tržišta koja se pobjedonosno
proširila čitavima svijetom? Postavivši ova pitanja, kardinal Ratzinger je dodao kako
se stječe dojam da je svijet europskih vrednota, njezine kulture i vjere, stigao na
svoj kraj i sišao s povijesne pozornice, na koju su sada stupili vrijednosni sustavi
drugih svjetova: azijske mistike, islama i Amerike iz vremena koje je prethodilo dolasku
Europljana. U sličnome stanju nalazilo se i Rimsko Carstvo u vremenu svojega sutona;
njegovi vanjski okviri još uvijek su postojali, a unutarnje životne snage bivalo je
sve manje – kazao je tada kardinal Ratzinger. On je također jasno ukazao na stvarne
prijetnje općeljudskim vrednotama, kao što su kloniranje, zamrzavanje ljudskih embrija
ili genetska manipulacija. Riječ je o radnjama koje se redovito prikazuju kao sredstva
za ostvarenje "dobrih ciljeva", kako bi se opravdalo ono što ne može biti opravdano
– istaknuo je tadašnji pročelnik Zbora za nauk vjere, spomenuvši i sve rašireniju
pojavu trgovine ljudima i s tim povezanu trgovinu ljudskim organima, što je pravo
ropstvo u novome obliku. Kardinal Ratzinger je u nastavku svojega predavanja u talijanskome
Senatu dotaknuo i temu braka, jasno poručujući kako Europa više neće biti Europa ukoliko
ta temeljna stanica europskoga društva nestane ili ako njezino značenje bude bitno
promijenjeno – što se ovih dana upravo događa u španjolskome zakonodavstvu i društvu.
Osvrćući se na zahtjeve za ozakonjenjem istospolnih "brakova", kardinal je tada kazao
da je takva težnja nespojiva s moralnom poviješću čovječanstva, koja nam svjedoči
kako je uz svu raznolikost pravnih i drugih oblika koji su se u različitim kulturama
vezivali uz instituciju braka, uvijek postojala svijest da je brak – u svojoj biti
– posebno zajedništvo muškarca i žene koje je otvoreno djeci i stvaranju obitelji.
Ovdje, dakle, ne može biti riječi o obespravljivanju. Nažalost, u naše se vrijeme
zajedništvo muškarca i žene sve više udaljuje od zakonskoga i pravnoga uređenja, dok
se ono sve više zahtjeva za istospolne zajednice. To jasno govori da se nalazimo pred
raspadanjem istinite slike o čovjeku, čije posljedice mogu biti do skrajnosti teške
– upozorio je tada kardinal Ratzinger, koji je nekoliko mjeseci nakon svojega nagovora
u talijanskome Senatu postao papa Benedikt XVI. Kardinal je na koncu ukazao na jednu
osobitu mržnju koju nosi zapadni svijet, a to je mržnja prema samome sebi. Ta se pojava
može okarakterizirati jedino kao patološka, jer smo u isto vrijeme iznimno otvoreni
za sve ono što dolazi izvana, dok u vlastitoj kulturi i povijesti vidimo samo njezinu
tamnu i destruktivnu snagu, nemajući sposobnosti da uvidimo ono što je veliko i čisto.
Ukoliko Europa želi preživjeti, morat će iznova prihvatiti samu sebe – dakako, kritički
i ponizno. Što će biti s Europom u budućnosti ne možemo znati, ali znamo da sudbina
jednoga društva uvijek ovisi od kreativnih manjina. Kršćani koji vjeruju morali bi
se doživjeti kao jedna takva, kreativna manjina, koja će pridonijeti da Europa iznova
posegne za onim najboljim iz svoje baštine, čime bi bila na službu čitavome čovječanstvu
– zaključio je tadašnji pročelnik Zbora za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, a
sada sretno vladajući papa Benedikt XVI.