Iz prošlogodišnjega govora Kard. Ratzingera o krizi europskoga identiteta

Nizozemska, Belgija i Španjolska jedine su tri zemlje svijeta koje su svojim državnim zakonima dopustile da se istospolnim zajednicama dodijeli naziv braka, te su na taj način – barem nominalno – stavili znak jednakosti između naravne bračne zajednice, koju čine žena i muškarac, i protunaravnih istospolnih zajednica. Nizozemska, Belgija i Španjolska europske su zemlje, koje u ovome slučaju svjedoče o krizi identiteta u kojoj se našao stari kontinent. Upravo o toj krizi europskoga identiteta prošle je godine snažno progovorio sadašnji papa Benedikt XVI., tada pročelnik Zbora za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, kada je 13. svibnja 2004. godine održao nagovor u talijanskome Senatu – gornjem domu parlamenta Talijanske Republike. Čini se da pitanja koja je tom zgodom postavio kardinal Ratzinger, zajedno s odgovorima koje je na njih ponudio, s vremenom postaju sve aktualnija. Što je "naša" kultura, što je od nje još ostalo? Je li europska kultura tek civilizacija tehnike i tržišta koja se pobjedonosno proširila čitavima svijetom? Postavivši ova pitanja, kardinal Ratzinger je dodao kako se stječe dojam da je svijet europskih vrednota, njezine kulture i vjere, stigao na svoj kraj i sišao s povijesne pozornice, na koju su sada stupili vrijednosni sustavi drugih svjetova: azijske mistike, islama i Amerike iz vremena koje je prethodilo dolasku Europljana. U sličnome stanju nalazilo se i Rimsko Carstvo u vremenu svojega sutona; njegovi vanjski okviri još uvijek su postojali, a unutarnje životne snage bivalo je sve manje – kazao je tada kardinal Ratzinger. On je također jasno ukazao na stvarne prijetnje općeljudskim vrednotama, kao što su kloniranje, zamrzavanje ljudskih embrija ili genetska manipulacija. Riječ je o radnjama koje se redovito prikazuju kao sredstva za ostvarenje "dobrih ciljeva", kako bi se opravdalo ono što ne može biti opravdano – istaknuo je tadašnji pročelnik Zbora za nauk vjere, spomenuvši i sve rašireniju pojavu trgovine ljudima i s tim povezanu trgovinu ljudskim organima, što je pravo ropstvo u novome obliku. Kardinal Ratzinger je u nastavku svojega predavanja u talijanskome Senatu dotaknuo i temu braka, jasno poručujući kako Europa više neće biti Europa ukoliko ta temeljna stanica europskoga društva nestane ili ako njezino značenje bude bitno promijenjeno – što se ovih dana upravo događa u španjolskome zakonodavstvu i društvu. Osvrćući se na zahtjeve za ozakonjenjem istospolnih "brakova", kardinal je tada kazao da je takva težnja nespojiva s moralnom poviješću čovječanstva, koja nam svjedoči kako je uz svu raznolikost pravnih i drugih oblika koji su se u različitim kulturama vezivali uz instituciju braka, uvijek postojala svijest da je brak – u svojoj biti – posebno zajedništvo muškarca i žene koje je otvoreno djeci i stvaranju obitelji. Ovdje, dakle, ne može biti riječi o obespravljivanju. Nažalost, u naše se vrijeme zajedništvo muškarca i žene sve više udaljuje od zakonskoga i pravnoga uređenja, dok se ono sve više zahtjeva za istospolne zajednice. To jasno govori da se nalazimo pred raspadanjem istinite slike o čovjeku, čije posljedice mogu biti do skrajnosti teške – upozorio je tada kardinal Ratzinger, koji je nekoliko mjeseci nakon svojega nagovora u talijanskome Senatu postao papa Benedikt XVI. Kardinal je na koncu ukazao na jednu osobitu mržnju koju nosi zapadni svijet, a to je mržnja prema samome sebi. Ta se pojava može okarakterizirati jedino kao patološka, jer smo u isto vrijeme iznimno otvoreni za sve ono što dolazi izvana, dok u vlastitoj kulturi i povijesti vidimo samo njezinu tamnu i destruktivnu snagu, nemajući sposobnosti da uvidimo ono što je veliko i čisto. Ukoliko Europa želi preživjeti, morat će iznova prihvatiti samu sebe – dakako, kritički i ponizno. Što će biti s Europom u budućnosti ne možemo znati, ali znamo da sudbina jednoga društva uvijek ovisi od kreativnih manjina. Kršćani koji vjeruju morali bi se doživjeti kao jedna takva, kreativna manjina, koja će pridonijeti da Europa iznova posegne za onim najboljim iz svoje baštine, čime bi bila na službu čitavome čovječanstvu – zaključio je tadašnji pročelnik Zbora za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, a sada sretno vladajući papa Benedikt XVI.