Nakon jučerašnje tragedije, kada su teroristički napadi uzrokovali pogibiju najmanje
50 osoba i stotine ranjenih, danas građani Londona pokušavaju normalizirati život.
Javni gradski promet ponovno je pokrenut, no i dalje – posve razumljivo – vlada ozračje
tjeskobe i nesigurnosti. Londonska policija tvrdi kako nije imala nikakve naznake
koje bi ukazivale na mogući napad. Iako je istraga tek pokrenuta, mnogi pokazatelji
govore kako iza napada stoji teroristička skupina "Al Qaeda", koja je najavila i nove
napade, ovaj put na Rim. Britanski premijer Tony Blair, koji se opet vratio u Gleneagles,
gdje završava sastanak na vrhu članica G8, izjavio je kako s terorizmom nema ni budućnosti
ni nade. U isto vrijeme, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država George Bush naložio
je da se u svim većim američkim gradovima poduzmu dodatne mjere kako bi se spriječili
mogući teroristički napadi. Visoki predstavnik za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost
Europske Unije Javier Solana, kao i brojni drugi europski političari, pozvali su na
oprez i spremnost na suočavanje s terorističkim prijetnjama, kao i na međudržavnu
suradnju u razmjeni obavijesnih i sigurnosnih podataka. Nakon terorističkih
napada u Londonu oglasile su se sve kršćanske Crkve u Velikoj Britaniji izražavajući
solidarnost sa žrtvama napada i žaljeljenje zbog samih napada. Irski primas i nadbiskup
Armagha Sean Brady uputio je izraze susosjećanja predsjedniku Biskupske konferencije
Engleske i Walesa kardinalu Cormacu Murphyju O'Connoru te posvjedočio molitvenu blizinu
i solidarnost sa svim žrtvama napada i njihovim obiteljima, kao i svim stanovnicima
Londona. Također je izrazio zahvalnost svim pripadnicima interventnih službi u Londonu
koji su se skrbili za žrtve napada. Suosjećanje sa žrtvama i tugu zbog napada u središtu
Londona izrazili su brojni katolički biskupi s područja Velike Britanije, a nadbiskup
Edinburgha kardinal Keith O'Brien uputio je pismo potpore i suosjećanja premijeru
Tonyu Blairu. Primas Anglikanske crkve nadbiskup Rowan Williams pozvao je pripadnike
svih religija na području Velike Britanije da u "doba patnje i tuge" zajednički se
zauzmu za stvaranje miroljubivog društva. Crkva u cijeloj Europi sa žalošću
je primila vijesti o terorističkim napadima u Londonu. Šokiran sam viješću da
su nevini ljudi koji su koristili londonski javni prijevoz ranjeni ili ubijeni u terorističkim
napadima, napisao je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija biskup Amadee
Grab kardinalu Cormacu Murphyu O'Connoru. U pismu biskup Grab izražava solidarnost
sa svim žrtvama napada i njihovim obiteljima, kao i svim stanovnicima Londona, svjedočeći
kako će moliti da se životi svih onih koji su prestrašeni napadima vrate u normalnu
svakodnevicu. Također je istaknuo i nadu da ti napadi neće prouzročiti osvetu i nove
napade, nego da će se počinjeno zlo pobijediti vjerom u Božju snagu i Isusovu evanđeosku
poruku. "Znam da će stanovnici Britanije odgovoriti dostojanstveno i pokazati da dijele
uvjerenje svoga premijera Tonya Blaira da nas niti tako užasni događaji ne smiju natjerati
da zaboravimo svoje vrednote" – napisao je predsjednik Vijeća europskih biskupskih
konferencija, dodajući da "London ima dugu i časnu tradiciju prihvaćanja ljudi različitoga
podrijetla, što je pozitivan znak u svijetu u kojemu su toliki ljudi isključeni".
Izraze suosjećanja sa žrtvama terorističkih napada u središtu Londona uputili su i
predsjednici talijanske, njemačke i nizozemske biskupske konferencije, te generalni
tajnik Svjetskoga vijeća Crkava pastor Samuel Kobia. Iako živimo u svijetu komunikacija,
u kojemu su jučer sve medijske kuće – bilo da je riječ o televiziji, internetu, novinama
ili radiju – mobilizirale svoje novinare kako bi izravno i što točnije izvješćivali
o zbivanjima u Londonu, ipak su informacije koje su dolazile u javnost bile manjkave
i neprovjerene. Tu pojavu možemo dvojako objasniti – kazao je u razgovoru za naš radio
Stefano Marcelli, generalni tajnik udruge "Informacija bez granica". Kada se dogode
ovakve tragedije, vlasti već imaju razrađen nacrt ponašanja, a njime je predviđen
i svojevrsni "embargo" na informacije. Prvi razlog kojim se to opravdava jest sigurnost;
kako bi se izbjeglo da teroristi shvate što se zna, a što se ne zna, te da se policiji
olakša istraga. No, postoji i drugi razlog. Naime, želi se onemogućiti stvaranje javnoga
mnijenja i s njime povezanih pojava, do kojih kod ovakvih događaja često i lako dolazi,
kao što su panika, stvaranje masovnih psihoza i slično… Dakako, u demokratskim društvima
uvijek ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri je dopuštena bilo kakva manipulacija
informacijom – kazao je na koncu Stefano Marcelli.