Vatikan: V. opće zasjedanje Papinske akademije sv. Tome Akvinskog

Vjera, ateizam, agnosticizam, relativizam: o ovim temama se govorilo ovih dana u Vatikanu na petom općem zasjedanju Papinske akademije sv. Tome Akvinskog. Povod su bile riječi pape Benedikta XVI. kad je rekao kako je „odrasla i zrela vjera duboko ukorijenjena u ljubavi s Kristom“, dok je u posljednjim desetljećima „mala misaona lađa mnogih kršćana nerijetko bila ljuljanja“ valovima brojnih filozofskih i ideoloških moda. Tijekom zasjedanja se raspravljalo o krizi pojma istine. Vittorio Possenti, profesor filozofije i teorije znanosti na venecijanskom sveučilištu, kazao je za naš radio kako se zamjećuje manja ravnodušnost prema vjeri, premda se još ne može govoriti o znatnijem vjerskom oživljavanju na Zapadu, poglavito u Europi. Rekao bih, dodao je profesor, kako se osjeća u raznim kontekstima na Zapadu i u svijetu oživljavanje javne uloge svjetskih religija u svakodnevnom rješavanju velikih svjetskih problema poput mira, rata, siromaštva i ljudskih prava. Dakle, treba biti oprezan kad se govori o jakom vjerskom oživljavanju, ali ne postoji više odvojenost između vjere i građanskog života kao nekad u Europi. Osvrnuvši se na diktaturu relativizma koju kritizira Sveti Otac, kazao je kako upravo ona nastoji ograničiti vjeru na privatnost, „to je privatni čin.“ Diktatura relativizma drži kako su sve tvrdnje jednako vrijedne. Dakle, kad čovjek tako razmišlja, onda je mrtav smisao istine, jer smisao istine znači da ne možemo jednačiti sve tvrdnje. Danas je kriza ideje o istini vrlo jaka u raznim dijelovima Europe, a to dodiruje i kršćanstvo, utoliko što se govori da je kršćanstvo religija kao i druge, Isus Krist je Spasitelj kakvih ima još, sve je pomiješano, sve postaje istovrijedno. Središnji problem djelatnosti kardinala Ratzingera, sadašnjega pape Benedikta XVI., je obnavljanje Istine vjere, obnavljanje snage razuma u odnosu na problem istine. Na upit novinara o problemu Boga, te kako papa kaže da je riječ o pravom izboru između vjere i ateizma, profesor je kazao kako je marksistički teoretski ateizam gotovo nestao s padom komunizma, ali i kako je u porastu znanstveni ateizam, to jest kad znanstveno promišljane postaje apsolutno. Jasno je –zaključio je profesor Possenti - kako taj ateizam može prouzročiti krizu prosuđivanja, jer ako se odbaci svjetlo intelekta, onda se na području morala miješaju stvari te se stvara ideja da je svako moralno stajalište jednako vrijedno.