Papa 'Motu propriem' odobrio «Kompendij Katekizma katoličke Crkve»

Jednostavna, jasna i svima prihvatljiva sinteza i u isto vrijeme pouzdano predstavljanje istina kršćanske vjere. To su temeljne odlike «Kompendija Katekizma katoličke Crkve», koji je Benedikt XVI. odobrio danas Motu proprijem, predstavivši ga jutros u Vatikanu tijekom molitve šestog časa u Dvorani Klementina, u nazočnosti kardinala i biskupa. Papa je u svom govoru prošao povijesne dionice koje su - prema želji Ivana Pavla II. i biskupa cijeloga svijeta – dovele do nastanka Katekizma prije a sada i njegova Kompendija. Kompendij vrijedi kao novi navještaj Evanđelja, prilagođen suvremenim kršćanima. Sinteza napravljena u obliku dijaloga u kojemu upiti i odgovori predstavljaju idealno natjecanje između učitelja i učenika i gdje svete slike prisutne u tekstu – kadre opisati «najviši sklad između dobroga i lijepoga – pomažu u prenošenju vjerniku «bitnih i temeljnih elemenata katoličkog morala i vjere«. S velikom radošću i vidljivim zadovoljstvom, Benedikt XVI. predao je Crkvi sredstvo Kompendija Katekizma, na kojemu je i sam Joseph Ratzinger kao kardinal radio od 2003. kao odgovorni u za to određenoj Komisiji kardinala i stručnjaka, koje je Ivan Pavao II. zadužio da predsjedaju radu toga izdanja. Nakon dvogodišnjeg intenzivnog i korisnog rada, kao što je rekao Papa, Kompendij je izašao na svjetlo dana prikupivši nasljeđe onog opsežnijeg teksta Katekizma Katoličke Crkve, objavljenog 1992. godine 30. godina nakon II. vatikanskog sabora. Kompendij je zamišljen, kazao je Papa, ne samo za «dobro opće Crkve i krajevnih Crkvi» nego također i za «današnji svijet žedan istine». «Zacijelo nije riječ o novom Katekizmu» precizirao je Benedikt XVI. nego vjerno ogledalo Katekizma na koji se odnosi i koji dakle ostaje nezamjenjiva uporišna točka. «Ovaj Kompendij je obnovljeni navještaj Evanđelja danas (…) Kompendij predstavlja vjeru Crkve u Isusa Krista. Slijedeći četverodijelnu strukturu Katekizma Katoličke Crkve, u biti predstavlja Krista Jedinorođenoga Sina Očeva, kao savršenoga Objavitelja Božje istine, i kao konačnog Spasitelja svijeta; Krista slavljenog u sakramentima kao izvora i potpore života Crkve; Krista kojega valja slušati i slijediti u poslušnosti njegovim zapovijedima, kao izvoru nove egzistencije u ljubavi i slozi; Krista kojega valja oponašati u molitvi, kao uzora i učitelja našega molitvenoga stajališta pred Ocem». U izricanju tih vidika, Kompendij ima dijaloški oblik, koji ponovno vraća pamćenje na analogne i već naučene oblike doktrinarnog poučavanja. Izmjena upita i odgovora – 598 ih ima sveukupno – evidentna je karakteristika Kompendija, koja ga je učinila sintetičkim, bitnim i lako pamtljivim. Riječ je o slijedu upita – primijetio je Papa – koji zahvaćaju čitatelja pozivajući ga na otkivanje uvijek novih vidika istine vjere. Na isti način i sakralne slike uvrštene na početku svakog poglavlja, koje govore srcu zahvaljujući umijeću starih i modernih umjetnika. Sakralne slike također su svojom ljepotom evanđeoski naviještaj i izražavaju veličanstvenost katoličkih istina, pokazujući najviši sklad između dobra i ljepote. Dok svjedoče stoljetnu i plodnu tradiciju kršćanske umjetnosti, potiču sve, vjernike i nevjernike u otkrivanju i kontemplaciji neiscrpive ljepote otajstva Otkupljenja, dajući uvijek nove poticaje živom procesu njegove inkulturacije u vremenu. Kompendij se završava poglavljem posvećenim molitvi. Benedikt XVI. je smatrao «dobrim izborom uvrštenje Dodatka koji sadrži neke zajedničke molitve Crkve: poziv na pronalaženje zajedničkog načina molitve, ne samo na osobnoj, nego i na zajedničko razini». Uostalom, u svakom prijevodu veliki dio molitava, istaknuo je Papa, bit će predstavljen također i na latinskom jeziku te pojasnio i razloge: «U njihovom učenju, također i na latinskom , olakšat će moliti zajedno vjernicima koji pripadaju različitim govornim područjima, poglavito kada se susretnu zajedno u posebnim okolnostima. Kao što rekoh godine 1997. svome časnom Prethodniku u prigodi predstavljanja latinskog izdanja katekizma Katoličke Crkve; «baš u brojnim jezicima i kulturama, latinski je tijekom tolikih stoljeća bio veza i sredstvo kršćanske kulture, osiguravao je ne samo kontinuitet s našim korijenima nego je o ostao čvrsta poveznica jedinstva vjere u zajedništvu Crkve». Benedikt XVI. je svršio govor darovavši jednu kopiju Kompendija bečkom nadbiskupu Cristophu Schoenbornu i biskupu Angelu Amatu, tajniku Kongregacije za nauk vjere. Po jednu kopiju je predao jednom svećeniku, đakonu, redovniku, i redovnici, obitelji i dvoje mladih, kao predstavnicima osoba dobre volje koje žele upoznati, ustvrdio je Papa, « neistraživa bogatstva spasenjskog otajstva Isusa Krista».