"Benediktova Europa u krizi kulturâ" - prva knjiga pape Benedikta XVI.

Europa je razvila kulturu koja, na čovječanstvu do sada nepoznat način, isključuje Boga iz javne svijesti – misao je iz knjige "Benediktova Europa u krizi kulturâ", prve knjige pape Benedikta XVI., koja je ovih dana (21. lipnja) predstavljena u Rimu. Knjigu su predstavili kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, Marcello Pera, predsjednik talijanskoga Senata, te novinar Bruno Vespa, a objavljena je u izdanju Vatikanske izdavačke knjižare i izdavačke kuće Cantagalli. Govoreći o knjizi za Radio Vatikan, don Claudio Rossini, ravnatelj Vatikanske izdavačke knjižare, kazao je kako njezin naslov sažima cijelu povijest kršćanstva. Gledajući Benedikta, odlazimo u prva stoljeća povijesti kršćanstva, na oblikovanje Europe kao kulturne i povijesne važnosti. Otuda nas vodi potom u svijet kulture, smisla, značenja, i onoga što ujedinjuje život čovjeka, odnosno čovječanstva – kazao je don Rossini. Trebali bismo preokrenuti prosvjetiteljski aksiom te reći: I onaj tko ne uspijeva pronaći put i prihvaćanje Boga, ipak treba nastojati živjeti i upraviti svoj život kao da Bog postoji – napisao je u predgovoru ove knjige Marcello Pera, predsjednik talijanskoga Senata, koji je pak u razgovoru za Radio Vatikan istaknuo kako laici trebaju prihvatiti ovaj izazov. Laici se ne bi trebali bojati ovoga poziva na dijalog i raspoloživosti koju je ponudio Sveti Otac. S druge pak strane postoji simetričan problem – primijetio je predsjednik Pera – Ova nova pojava, odnosno laici koji se ne obraćaju, ali ostajući laici uvijek sve više žele korisne, kulturne veze s kršćanima i vjernicima, postavlja problem i samoj Katoličkoj Crkvi, odnosno njezinome načinu postojanja kao ustanove u građanskome društvu; vjerojatno ju privlači više prema društvu, nego prema ustanovi. Trebamo svladati neke prošle prepreke, zbog kojih su laici postajali laicisti, a vjernici klerikalci – kazao je Marcello Pera. Na upit novinara je li Europa bez duše prirodno osuđena na propast, predsjednik talijanskoga Senata je rekao kako je ona – prema njegovome mišljenju – ako i dalje ostane bez duše, osuđena na krizu, te podsjetivši na pitanje spada li Turska u Europu ili ne, kazao da te rasprave često pokazuju kako ne postoji jasna svijest o europskome identitetu. Stoga je moguće uvesti u Europu bilo koju zemlju koja joj zemljopisno pripada, ili joj je susjedna. Spomenuvši na koncu talijanskoga političara De Gasperija, Pera je napomenuo kako je on bio vjernik, katolik, ali i državnik laik. Stoga je dobro znao – to je govorio, a i napisao – da se Europa ne može svesti na samo jednu kulturu, pa bila ona i kršćanska. Ipak, i De Gasperi i Schumann bili su svjesni da su glavne vrednote koje obilježavaju europsku zemlju, i koje su nakon Europe obilježile veliki dio američke zemlje, bile kršćanskoga podrijetla – kazao je predsjednik talijanskoga Senata.