Papa boravio u službenom posjetu talijanskom predsjedniku
 

Laičnost države koja ne isključuje etiku, i vođenje zemlje koje brani obitelj, život, školu u skladu s onim kršćanskim korijenima koji su u povijesti talijanske države tijesno isprepleteni s onim civilnim, političkim, društvenim. Teme posebno drage Benediktu XVI. na početku njegova pontifikata odjekivale su jutros među veličanstveno ukrašenim svodovima Palače Kvirinale, gdje se je papa Benedikt XVI. uputio danas 24. lipnja u službeni posjet predsjedniku Republike Italije Carlu Azegliu Ciampiju. Naviještaj Evanđelja, rekao je Papa u svome obraćanju u rimskom Kvirinalu, koji sam pozvan donijeti u Rim i Italiji, u službi je rasta talijanskog naroda u kršćanskoj vjeri i životu, ali također njegova napredovanja na putu sloge i mira. Krist je Spasitelj čovjeka, njegova duha i njegova tijela, njegova duhovnog i vječnog određenja i njegova ovozemnog života. Tako, kada njegova poruka biva prihvaćena, zajednica građana postaje odgovornija, pozornija na zahtjeve općeg dobra i solidarnija sa siromašnima, napuštenima i potisnutima na rub društva, rekao je Papa u svom govoru. Crkva želi, rekao je Papa u nastavku svoga obraćanja, očuvati i promicati srdačni duh suradnje i sporazumijevanja u službi duhovnoga i moralnog rasta zemlje, uz koju je vezana uistinu posebnim vezama i bilo bi vrlo štetno, ne samo za Crkvu, već također i za Italiju, kada bi se te veze pokušalo oslabiti i pokidati. Papa je pritom izrazio želju da Italija, čija je kultura duboko prožeta kršćanskim vrednotama, ne samo da ne zaniječe kršćansku baštinu koja je sastavni dio njezine povijesti, već je također ljubomorno čuva i unaprjeđuje da urodi s još mnogo plodova dostojnih onih iz prošlosti. Papa je rekao i kako Italija može dati vrlo vrijedan doprinos osobito u Europi, pomažući joj da ponovno otkrije one kršćanske korijene koji su joj omogućili da bude velika u prošlosti i koji i danas mogu potpomoći duboko jedinstvo kontinenta. Početak moje papinske službe prate mnoge zabrinutosti. Među njima Papa je istaknuo problem zaštite obitelji utemeljene na braku, problem obrane ljudskog života od njegova začeća do njegove prirodne smrti te na kraju problem odgoja i škole, "neophodne radionice za obrazovanje novih naraštaja". Crkva, rekao je Papa, u obitelji vidi iznimno važnu vrednotu koju se mora braniti od svakog napada koji ima za cilj podrivati njezinu postojanost i dovesti u pitanje njezino postojanje. U ljudskom životu, Crkva prepoznaje prvotno dobro, pretpostavku svih ostalih dobara i traži stoga, istaknuo je Papa, da bude poštivan kako na njegovu početku tako na njegovu završetku, premda ističe dužnost utjecanja primjerenoj palijativnoj skrbi koja će smrt učiniti više ljudskom. Govoreći nadalje o ulozi škole Papa je istaknuo kako ona predstavlja prirodno proširenje odgojne zadaće obitelji. Podsjećajući na pravo države da određuje opće obrazovne norme, Papa je istodobno izrazio želju da se poštuje na konkretan način pravo roditelja na slobodni odgojni izbor. Na koncu govora Papa je izrazio želju za stalnim napretkom Italije na putu duhovnoga i materijalnog blagostanja te je pozvao sve građane i društvene sastavnice da žive i rade uvijek u duhu istinske sloge, u kontekstu otvorenog dijaloga i uzajamnog povjerenja, u zauzetosti u služenju i promicanju općeg dobra i dostojanstva svake osobe.Predsjednik Ciampi je pak, potvrđujući s ponosom – kako je kazao – načelo laičnosti države, kao i nužno razlikovanje između religije i politike, govorio o europskome ujedinjenju, kazavši kako ono nije utopija, unatoč teškoćama ovoga trenutka. Istovremeno je istaknuo dragocjenu suradnju između talijanske države i Crkve. Napomenuvši kako Sveti Otac već više od dvadeset godina sudjeluje u životu Rima i Italije, predsjednik Ciampi je istaknuo kako je papa Benedikt XVI. već u prvim susretima s njegovim sunarodnjacima mogao rukom dotaknuti naklonost talijanskoga naroda. Veza između Svete Stolice i Italije uzorni je primjer skladnoga suživota i suradnje – dodao je talijanski Predsjednik. Nakon što je otvoreni crni Mercedes pape Benedikta XVI. prešao granicu između Trga svetoga Petra i Trga Pija XII. – koja od Lateranskih sporazuma iz 1929. godine predstavlja točku razdvajanja između Države Grada Vatikana i talijanske države – Svetoga je Oca dočekalo talijansko izaslanstvo kojemu je na čelu bio zamjenik Premijera Gianfranco Fini. Na Venecijanskome trgu Sveti je Otac izišao iz automobila kako bi pozdravio rimskoga gradonačelnika i njegovu zamjenicu, a potom je nastavio do Palače Quirinale gdje ga je dočekao predsjednik Ciampi. U pratnji Svetoga Oca, s vatikanske su strane bili nazočni državni tajnik kardinal Angelo Sodano, nadbiskup Leonardo Sandri, zamjenik za opće poslove Državnoga tajništva, te nadbiskup Giovanni Lajolo, tajnik za odnose s državama. Po ulasku u palaču, Sveti je Otac pozdravio bivše talijanske predsjednike Cossigu i Scalfara, te prošao brojnim salonima u palači koju je Pavao V., u XVII. stoljeću, želio upotpuniti kako bi Vatikanu dao novu papinsku rezidenciju, te je angažirao poznatoga arhitekta Carla Maderna