Ono što nam ponajviše treba u ovome trenutku povijesti jesu ljudi koji, preko prosvijetljene
i proživljene vjere, čine Boga vjerodostojnim u ovome svijetu – stoji u prvoj knjizi
pape Benedikta XVI., naslovljenoj "Benediktova Europa u krizi kulturâ". Knjigu su,
u izdanju Vatikanske izdavačke knjižare i izdavačke kuće Cantagalli, u utorak, 21.
lipnja u Rimu predstavili kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, Marcello
Pera, predsjednik talijanskoga Senata, i novinar Bruno Vespa. Sukob civilizacijâ,
od kojega se u naše vrijeme strahuje, ne odnosi se toliko na monoteističke religije,
već stavlja u oprečnost čovjeka vjere i onoga koji unaprijed isključuje postojanje
Boga – ključna je misao prve knjige pape Benedikta XVI. Sveti Otac uzima čitatelja
laika za ruku, i poziva ga da ne isključuje Boga unaprijed, nego neka se, naprotiv,
ponaša kao da Bog doista postoji. Sveti Otac tada prisvaja Pascalove riječi: "Kreni
od ludosti vjere i stići ćeš do spoznaje". Samo se u Kristu umrlome i Uskrslome nalazi
puno značenje života. Međutim, prečesto propovijedamo kršćanstvo i teologiju koji
Božju poruku svode na političke i etičke vrijednosti – primijetio je Papa te dao prikaz
sadašnjega europskog društva, kojim prevladava racionalna i znanstvena logika, i koje
je hotimice zaboravilo vlastito kršćansko podrijetlo. Riječ je o Europi koja kao temeljnu
povijesnu stranicu u svojemu stvaranju ubraja samo prosvjetiteljstvo, i koja kao opće
uporište ima osobnu slobodu, koja je mjera za sve druge vrednote. U takvome kontekstu
Bog ne postoji, ili, u najboljem slučaju, Njegovo postojanje, koje je – kako je napisao
Sveti Otac – nedokazivo, pripada području subjektivnih odluka. Moralna snaga u Europi
nije porasla zajedno s razvojem znanosti, štoviše, oslabila je – napomenuo je Papa
u knjizi te nadalje primijetio kako se u Europi razvila kultura koja je radikalna
kontradikcija ne samo kršćanstvu, nego općenito religijskim tradicijama čovječanstva.
Kao primjere za taj paradoks, predsjednik talijanskoga Senata Marcello Pera podsjetio
je na zabranu muslimanskoga vela u francuskim školama, te otvorenu raspravu o tome
smije li se ili ne staviti raspelo u učionice u talijanskim školama. Muslimani ne
osjećaju opasnost od naših kršćanskih moralnih temelja, nego od cinizma sekularizirane
kulture koja niječe vlastite temelje – napisao je papa Benedikt XVI. osvrnuvši se
na sporno pitanje o kršćanskim korijenima u preambuli europskoga Ustava. Ova je knjiga
Svetoga Oca dugi razgovor s čitateljem, podijeljen u tri cjeline, napisane u različitim
vremenima prije izbora za papu, a osvrće se na aktualne teme poput, primjerice, prava
na život u Europi. Pobačaj je malo ubojstvo koje dovodi do prevladavanja prava snage
nad snagom prava – kazao je kardinal Ruini na predstavljanju knjige. Područje ljudskih
pravâ još je uvijek na putu utvrđivanja; doista postoje kontradikcije poput one proizišle
iz opreke između ženine želje za slobodom, i prava na život onoga koji se treba roditi
– napisao je papa Benedikt XVI., a osvrnuo se između ostaloga i na opasnost od terorizma
koji je nazvao "ratom bez granica i bez ratišta".