Sveti Otac primio vjerodajnice sedmorice novih veleposlanika
Papa Benedikt XVI. primio je danas dopodne vjerodajnice sedam novih veleposlanika
akreditiranih pri Svetoj Stolici, koji dolaze s gotovo svih kontinenata: iz Ruande,
Zimbabvea i Gvineje, s afričkoga kontinenta; Malte i Švicarske u Europi, Azerbajdžana
u Aziji; te iz Novoga Zelanda u Oceaniji, a ne rezidiraju. U središtu svih govorâ
Svetoga Oca bio je snažan apel za solidarnost prema svim siromasima na planetu, kojoj
valja težiti putem pravedne raspodjele bogatstava na Zemlji, koja ne pripadaju samo
malome broju sretnika, već svim ljudima na svijetu. Papa Benedikt XVI. je pozvao sve
narode na zajedničku obvezu – stvaranje sve bratskijega čovječanstva, te naglasio
obnovljenu pozornost prema najsiromašnijima i onima koji su isključeni iz društva.
Odgovorni u pojedinim narodima pozvani su pak skrbiti se ne o posebnim interesima,
već o onim zajedničkima. Ne možemo biti mirna srca sve dok gledamo braću koja trpe
zbog nedostatka hrane, posla, stana ili drugih temeljnih dobara – kazao je Sveti Otac.
Ali, za to su potrebna konkretna djela; prvi je odgovor u solidarnosti među naraštajima,
zemljama i kontinentima, kako bi se među svim ljudima, što pravednije raspodijelila
bogatstva planeta. Riječ je o jednoj od bitnih službi koju ljudi dobre volje trebaju
pružiti čovječanstvu. Zemlja je doista sposobna nahraniti sve svoje stanovnike, pod
uvjetom da bogate zemlje ne zadržavaju za sebe ono što pripada svima – upozorio je
Papa, te napomenuo kako će Crkva i dalje pružati duhovnu i materijalnu pomoć pučanstvu
na svim kontinentima, ne tražeći za sebe nikakve povlastice, nego samo opravdanu slobodu
za vršenje svojega poslanja. Josephu Boneshi, novome ruandskom veleposlaniku,
papa Benedikt XVI. je govorio o nužnoj pravdi, ali i praštanju, kako bi iscijelile
rane zbog genocida 1994. godine. Valja zajamčiti temeljna prava svih građana, nužna
je primjerena i pravovremena pravda koja služi istini, te zabranjuje strah, osvetu,
nekažnjenost i nejednakosti. Sveti je Otac osim toga izrazio želju da dijalog s ruandskim
vlastima pomogne bolje shvatiti želju Katoličke Crkve da aktivno sudjeluje u ljudskome
i duhovnome razvoju svih stanovnika Ruande. Govoreći veleposlaniku Zimbabvea,
Davidu Douglasu Hamadziripiju, Sveti je Otac istaknuo veliki izazov nacionalnoga pomirenja
koje, osim priznavanja nepravdi počinjenih u prošlosti, zahtijeva također snažno zalaganje
za pravedno djelovanje te poštivanje dostojanstva i pravâ drugih. Spomenuvši potom
izbore koji su u toj afričkoj zemlji održani u ožujku, Sveti je Otac izrazio nadu
da će oni doprinijeti ne samo postizanju pomirenja i gospodarske obnove, već i moralnoj
obnovi društva i jačanju demokratskoga poretka koji će primijeniti odgovarajuću politiku
za opće dobro i cjeloviti razvoj svake osobe i društvene skupine. U govoru
veleposlaniku Gvineje, El Hadju Aboubacaru Dioneu, papa Benedikt XVI. je uputio
apel vladama u čitavome svijetu da ne zaborave dramu afričkih izbjeglica, odnosno
milijunâ ljudi koji očekuju da se konačno netko pobrine za njihovu tragičnu sudbinu,
kojima – prema Papinim riječima – valja vratiti nadu. Sveti je Otac pritom od međunarodne
zajednice zatražio da se odlučno založi kako bi se na afričkome kontinentu ponovno
uspostavili mir i pravda, a katolicima povjerio još veću obvezu – da za sve narode
budu znak nade i gorljivi svjedoci Gospodinove ljubavi. U vezi s bitnim pitanjima
života, Crkva treba uvijek reći svoje mišljenje – istaknuo je papa Benedikt XVI. u
govoru Jean-Françoisu Kammeru, švicarskome veleposlaniku. Podsjetivši kako
su posljednjih godina u toj zemlji prihvaćeni brojni zakoni vezani uz život i obitelj,
Sveti je Otac objasnio kako je riječ o osjetljivim pitanjima vezanima uz prenošenje
života, bolesti, te konca života, ali i uz ulogu obitelji i poštivanja braka. O tim
se temama Katolička Crkva izjasnila preko svojih pastira, i nastavit će tako sve dok
to bude potrebno, kako bi bez prekida podsjećala na neotuđivu veličinu ljudskoga dostojanstva,
koje zahtijeva poštivanje ljudskih pravâ, a među prvim pravo na život. Papa je, između
ostaloga, izrazio želju da ta zemlja ostane i dalje otvorena za sve one koji su došli
u nju u potrazi za poslom ili zaštitom. U središtu govora Svetoga Oca Antoniu
Ganadu, malteškome veleposlaniku, bilo je vrednovanje kršćanskih korijena Europe.
Dati život ujedinjenoj i solidarnoj Europi, obveza je svih naroda koji ju čine – upozorio
je Sveti Otac, dodavši kako Europa treba znati povezati opravdane interese svakoga
naroda s potrebama općega dobra čitavoga kontinenta. Ostajući u skladu s plemenitom
duhovnom i kulturnom tradicijom koja je tijekom više stoljeća obilježavala Maltu,
ona se treba zalagati kako Europska zajednica trećega tisućljeća ne bi izgubila baštinu
kulturnih i religijskih vrednotâ svoje prošlosti. Samo će se pod tim uvjetima, uz
čvrstu nadu, moći sagraditi budućnost solidarnosti i mira – napomenuo je Sveti Otac.
Govor pape Benedikta XVI. novome veleposlaniku Novoga Zelanda, Geoffreyu Kenyonu
Wardu, bio je obilježen razmišljanjem o opasnostima ukorijenjenima u procesu sekularizacije.
Tamo gdje se zaboravljaju kršćanski korijeni, zadaća održavanja nadnaravne dimenzije
nazočne u svakoj kulturi postaje teška – upozorio je Papa te istaknuo kako je potrebno
viđenje uzajamnoga poštivanja moralnoga i građanskoga zakona, koje je, između ostaloga,
dio baštine najboljih pravosudnih tradicija čovječanstva. Promicanje slobode,
a posebice slobode vjeroispovijesti, bila je središnja tema govora Svetoga Oca prvome
veleposlaniku pri Svetoj Stolici u povijesti Azerbajdžana, Elchinu Oktyabru Ogluu
Amirbayovu. Azerbajdžanski narod dobro zna da se prigušivanjem ili nijekanjem
duhovne dimenzije neke osobe uništava duša naroda – kazao je Papa te dodao kako je
za dobro zajednice nužno zajamčiti religijsku slobodu kao temeljno pravo, zaštićeno
snažnim sustavom zakona koji poštuje život i vlastita prava religijskih zajednica.
U tom je smislu Sveti Otac zahvalio predsjedniku Alievu za potporu u izgradnji katoličke
crkve u Bakuu. Ipak, unatoč velikim koracima učinjenima u priznavanju temeljnih pravâ
građanâ i promicanju demokracije, treba još puno raditi – primijetio je Papa. Sa svoje
je strane Sveti Otac zajamčio zalaganje Crkve u promicanju pravde i zaštiti siromašnih.