Dijalog kršćana i muslimana

Četrdeset godina nakon utemeljenja Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, njegov je predsjednik, nadbiskup Michael Fitzgerald, u srijedu 8. lipnja u Torinu, na susretu pod naslovom "Dijalog između kršćanstva i islama – izazovi i perspektive", održao predavanje o postignutome, ali i o još otvorenim izazovima u dijalogu između kršćanâ i muslimanâ. Nadbiskup je prije svega podsjetio na doktrinalni prinos Drugoga vatikanskog sabora temeljima muslimansko-kršćanskoga dijaloga, te ulogu Ivana Pavla II. u njegovome promicanju. Reakcije muslimanskoga svijeta na njegovo preminuće, možda su znak promjene u odnosima među dvjema religijama – kazao je nadbiskup. Govoreći nadalje o značenju međureligijskoga dijaloga, nadbiskup Fitzgerald je istaknuo nemogućnost, s gledišta Katoličke Crkve, razabiranja jednoga općeg autoriteta unutar islamskoga svijeta, te slijedom toga i nužno umnažanje veza s različitim skupinama i ustanovama. Među mogućim prostorima za dijalog, najslojevitiji je sigurno onaj teološki; ali, nije riječ o uništavanju stajališta drugoga ili o uvjeravanju da on griješi. Pravi teološki dijalog – dodao je– teži pojašnjavanju ideja, te utvrđivanju zajedničkih stajališta kao i razmimoilaženja. Nadbiskup je nadalje podsjetio kako je dijalog dio evangelizatorskoga poslanja Crkve, koje ne teži izravno prema obraćenju, u smislu prijelaza s jedne religije na drugu, već ono teži zajedničkome hodu prema istini, te suradnji na područjima zajedničkoga interesa. U tom smislu Crkva ističe pravo svakoga na biranje religije prema vlastitoj savjesti. Osvrnuvši se na posljetku na zalaganje muslimanskoga svijeta u poticanju susreta s kršćanskim svijetom, preko brojnih pothvatâ u čitavome svijetu, nadbiskup Fitzgerald je predavanje završio spomenuvši papu Benedikta XVI., čiji izbor, koji su brojni muslimani primili s velikim zanimanjem, možda obilježava novo razdoblje u muslimansko-kršćanskome dijalogu.